Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata posjetila Imunološki zavod

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, u okviru koje djeluje i Građanska inicijativa Cijepljenje – pravo izbora, mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije, posjetila je 7. prosinca 2016. godine Imunološki zavod u Zagrebu. U izvještaju o posjeti istaknula je:

Jasna Karačić, predsjednica HUZPPP-a 

Nakon bezbroj pritužbi roditelja malih pacijenata na uvozna cjepiva, zapitali smo što se usitinu dogodilo s našim cjepivima, s cjepivima koje su generacije, primjerice 1980-ih i 1990-ih godina, uredno primale bez ikakvih poteškoća ili negodovanja roditelja. Da, prije 20, 30 godina imali smo hrvatska cjepiva.

U razgovoru sa v.d. ravnateljicom Leom Lupret Prugovečki došli smo do zaključka kako je neupitno da smo ovisni o uvozu cjepiva koja su znatno lošija, skuplja te neprovjerena.

Zar je moguće da u pedijatrijske ordinacije dolaze cjepiva uvezena iz Poljske, Indije i tko zna kojih zemalja, da li je moguće da vjerujemo jednoj deklaraciji čiji je sastav upitan na jednak način kao i one deklaracije o uvozu mesa sa salmonelom. Izgleda da se pacijenti u Hrvatskoj truju uvozom, iznutra i izvana.

Dok se drzimo preporuka za cijepljenje i poštujemo epidemiološku službu i nastavni zavod za javno zdravstvo, netko naručuje cjepiva izvana po cijenama znatno većim nego što se mogu proizvesti u Hrvatskoj!

Vrijedni ljudi u Imuloškom zavodu, s nešto zastarjelom opremom, ali vrlo učinkovitom, dobivali su znatno bolja cjepiva u težim uvjetima rada. Ali za cjepivo kao produkt njihovog rada, garantrali su svi. Koga briga je li aparat star 50 godina, ako je to cjepivo sigurno za primjenu i bez nuspojava.

Ne možemo prihvatiti da sada dobivamo cjepiva proizvedena u još gorim uvjetima nego što su se radili kod nas. Da izdvajamo za njih ogromna sredstva, a da zauzvrat dobijemo jednu od teških nuspojava. Zašto, na primjer, postoje uputstva o lijeku samo na stranom jeziku, ako uopće postoje? I u čiju deklaraciju možemo vjerovati, kao i onome da su lijekovi doputovali iz dalekih zemalja bez uvjeta o držanju i prijevozu lijeka?

Nažalost cjepiva su samo jedan od problema, a isto vrijedi i za protuotrove za zmije i paukove, te ostale krvne pripravke.

Tko je odgovoran u ovoj priči koja bi morala biti prioritet hrvatskog zdravstva, vjerojatno nećemo saznati. A u međuvremenu puštamo farmaceutskoj industriji da nadvlada nad pioritetima za hrvatsko zdravstvo za hrvatske pacijente i njihova ljudska prava.

Releated

Djeca koja su primila 3 miligrama ili više aluminija povezanog s cjepivom imala su najmanje 36% veći rizik od razvoja trajne astme?

Studija koju je financirala država i koja je objavljena u utorak, izvijestila je o “pozitivnoj povezanosti” između “izloženosti aluminiju povezanog sa cjepivom” i “stalne astme” kod djece u dobi od 24 do 59 mjeseci. Djeca u studiji koja su primila 3 miligrama ili više aluminija povezanog s cjepivom imala su najmanje 36% veći rizik od […]