Narativ ospica razotkriven

3 prosinca, 2025 Ana Cjepiva Komentari isključeni za Narativ ospica razotkriven

Narativ ospica razotkriven – Što otkrivaju podaci iz 1962. godine?

Autor: Roman Bystrianyk

27. svibnja 2025. godine

 

“(Ospice su)… samoograničavajuća infekcija kratkog trajanja, umjerene težine i niske stope smrtnosti.” [1]

Alexander D. Langmuir, dr. med., 1962. godine

“Učinkovita uporaba cjepiva tijekom nadolazeće zime i proljeća 1967. godine trebala bi osigurati iskorjenjivanje ospica iz SAD-a.” [2]

David J. Sencer, dr. med.; H. Bruce Dull, dr. med; i Alexander D. Langmuir, dr. med., ožujak 1967. godine

“Kada je 1935. godine započela trogodišnja epidemija ospica, radio sam u privatnoj praksi u rudarskom gradu Bedlingtonu u Engleskoj. Šetajući ili vozeći bicikl posjećivao sam domove bolesne djece, a u jednom danu bih vidio 20-30 novih slučajeva ospica. To su bile godine depresije, a dječja prehrana bila je izrazito loša. To su, također, bili dani prije antibiotika, tako da je liječenje bilo uglavnom simptomatsko i neučinkovito. Iako je pod mojom skrbi bilo preko 500 bolesne djece, nijedno nije umrlo.”

Aidan Cockburn, 1971. godine

1962. godina je bila vrijeme izvanrednih globalnih i kulturnih promjena. 20. veljače, astronaut John Glenn postao je prvi Amerikanac koji je orbitirao oko Zemlje na brodu Mercury Spacecraft Friendship 7, što je veliki trijumf u svemirskoj utrci i ključni trenutak u tehnološkom suparništvu iz doba Hladnog rata. Samo nekoliko mjeseci kasnije, odvijala se kubanska raketna kriza – napeti 13-dnevni sukob između SAD-a i Sovjetskog Saveza koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata i naglasio krhkost mira u nuklearnom dobu.

U kolovozu je svijet bio zapanjen tragičnom smrću Marilyn Monroe, kultne glumice čija je prerana smrt u dobi od 36 godina slomila mnoga srca i izazvala trajne spekulacije o okolnostima oko njezina očitog predoziranja…

Bila je to i godina prije, medijski vrlo poznate, medicinske prekretnice – licenciranja prvog široko korištenog cjepiva protiv ospica u SAD-u. Ospice su u to vrijeme bile uobičajena dječja bolest, obično samoograničavajuća, koja je ponekad rezultirala komplikacijama ili, rijetko, smrću.

Graf na gornjoj slici prikazuje vodeće uzroke smrti 1962. godine. [3] Ako pogledate bolje – ove kategorije prikazane su bez konteksta ili nijansi. Navode neposredne uzroke, ali previđaju šire društvene, ekonomske i sistemske uvjete koji doprinose smrtnosti.

  • godine, prije uvođenja cjepiva, zabilježeno je 408 smrtnih slučajeva od ospica (rangirane na 36. mjestu, samo 0,022% ukupne smrtnosti) – prikazano na malom dijelu ljestvice.
  • Istovremeno, sifilis (rangiran na 30. mjestu s 2811 smrtnih slučajeva, 0,15% od ukupnog broja) i šarlah (rangiran na 38. mjestu sa 102 smrtna slučaja, 0,006% od ukupnog broja), obje akutne zarazne bolesti, rijetko se naglašavaju u javnom diskursu – možda zato što se protiv njih ne postoje nikakva cjepiva.
  • Hripavac, difterija (DTP cjepivo uvedeno krajem 1940-ih) i dječja paraliza (cjepivo uvedeno 1955. godine) – su i dalje rezultirali smrtnim slučajevima, unatoč dostupnosti cjepiva.
  • Tuberkuloza, možda i najznačajnija bolest, rangirana je na 17. mjestu, s 9506 smrtnih slučajeva (oko 0,52% ukupne smrtnosti). Iako je cjepivo (BCG) bilo dostupno i korišteno u mnogim zemljama, nikada nije usvojeno kao dio rutinske imunizacije u SAD-u, dijelom zbog njegove upitne varijabilne učinkovitosti i nisko percipiranom

Kada zasebno pogledamo države Nove Engleske, s relativno visokim životnim standardom i pristupom zdravstvenoj skrbi, vidimo da je 1962. godine smrtnost povezana s ospicama bila nevjerojatno niska. U svih šest država zabilježeno je samo 16 smrtnih slučajeva:

  • Connecticut: 6 smrtnih slučajeva
  • Maine: 4 smrtna slučaja
  • Massachusetts: 5 smrtnih slučajeva
  • New Hampshire: 0 smrtnih slučajeva
  • Rhode Island: 1 smrtni slučaj
  • Vermont: 0 smrtnih slučajeva

Ove brojke su u suprotnosti s današnjim intenzivnim narativom o riziku od ospica. Podaci iz 1962. godine sugeriraju da je početkom 1960-ih u mnogim dijelovima SAD-a – prije uvođenja cjepiva – smrtnost od ospica već značajno pala, posebno u regijama s višim prihodima, poput Nove Engleske. Poboljšanja u prehrani, sanitarnim uvjetima i životnim uvjetima odigrala su ključnu ulogu u smanjenju stope smrtnosti mnogo prije početka imunizacije.

Štoviše, ove statistike ne spominju druge ključne čimbenike smrtnosti: medicinske pogreške, prehrambene nedostatke, siromaštvo, izloženost okolišu i socijalne nejednakosti. Ignorirajući ove temeljne odrednice zdravlja, grafikon pojednostavljuje složene uzroke smrti u uredne kategorije, zapostavljajući bitno pitanje: Obuhvaćaju li ove klasifikacije doista temeljne uzroke smrtnosti – ili su samo njihov konačni izraz?

Također je važno napomenuti da se javnozdravstveno izvještavanje često usredotočuje na postojanje ili nepostojanje cjepiva, umjesto da se ispituje širi kontekst zdravstvenih ishoda. Naglasak na pojedinačnim rješenjima može prikriti vrijednost holističkih javnozdravstvenih mjera koje uključuju pristup nutritivnim namirnicama, čistoj vodi, stanovanju, obrazovanju i kompetentnoj medicinskoj skrbi.

Razmišljajući o podacima o smrtnosti iz 1962. godine, postaje jasno da sami brojevi ne mogu obuhvatiti cijelu priču. Iako je cjepivo protiv ospica uvedeno 1963. godine, podaci iz prethodne godine pokazuju daleko složeniju sliku – onu u kojoj su ospice činile mali dio smrtnih slučajeva, čak i prije . To nas potiče da preispitamo opće prihvaćene pojednostavljene narative i da dublje pogledamo društvene uvjete koji oblikuju zdravstvene ishode. Bez priznavanja širih društvenih, ekonomskih i ekoloških čimbenika koji utječu na smrtnost, riskiramo pogrešno predstavljanje izazova s kojima se suočavamo i zanemarivanje najznačajnijih i najodrživijih rješenja.

  1. Teške kardiovaskularne i bubrežne bolesti – 968 809 smrtnih slučajeva (53,20%)
  2. Maligni tumori – 278 562 smrtna slučaja (15,30%)
  3. Nesretni slučajevi – 97 139 smrtnih slučajeva (5,33%)
  4. Određene dojenačke bolesti – 64 205 smrtnih slučajeva (3,53 %)
  5. Upala pluća – 56 564 smrtna slučaja (3,11%)
  6. Sve ostale bolesti – 52 173 smrtna slučaja (2,87%)
  7. Ostale bolesti specifične za ranu dojenačku dob – 31 455 smrtnih slučajeva (1,73%)
  8. Dijabetes – 31 222 smrtna slučaja (1,71%)
  9. Porođajne ozljede – 28 199 smrtnih slučajeva (1,55%)
  10. Ciroza jetre – 21 824 smrtna slučaja (1,20%)
  11. Kongenitalne malformacije – 21 192 smrtna slučaja (1,16%)
  12. Samoubojstvo – 20 207 smrtnih slučajeva (1,11%)
  13. Druge bronhopulmonalne bolesti – 20 072 smrtna slučaja (1,10%)
  14. Simptomi, senilnost i nejasno definirana stanja – 19 730 smrtnih slučajeva (1,08%)
  15. Čir na želucu i dvanaesniku – 12 228 smrtnih slučajeva (0,67 %)
  16. Hernija i crijevna opstrukcija – 9723 smrtna slučaja (0,53%)
  17. Tuberkuloza – 9506 smrtnih slučajeva (0,52%)
  18. Ubojstvo – 9103 smrtna slučaja (0,49%)
  19. Infekcije bubrega – 8744 smrtna slučaja (0,48%)
  20. Gastritis – 8194 smrtna slučaja (0,45%)
  21. Ostale zarazne bolesti — 5791 smrtni slučaj (0,32%)
  22. Astma — 4896 smrtnih slučajeva (0,27%)
  23. Žućni kamenci – 4831 smrtni slučaj (0,27%)
  24. Benigni tumori — 4681 smrtni slučaj (0,26%)
  25. Bronhitis – 4665 smrtnih slučajeva (0,26%)
  26. Infekcije kod novorođenčadi – 4551 smrtni slučaj (0,25 %)
  27. Hiperplazija prostate – 4283 smrtna slučaja (0,24%)
  28. Gripa — 3431 smrtni slučaj (0,19%)
  29. Anemije — 3398 smrtnih slučajeva (0,19%)
  30. Sifilis – 2811 smrtnih slučajeva (0,15%)
  31. Meningitis — 2322 smrtna slučaja (0,13%)
  32. Upala slijepog crijeva — 1900 smrtnih slučajeva (0,10%)
  33. Akutni nefritis – 1572 smrtna slučaja (0,09%)
  34. Porođaj i druge komplikacije u trudnoći – 1465 smrtnih slučajeva (0,0%)
  35. Meningokokna infekcija – 649 smrtnih slučajeva (0,036%)
  36. Ospice — 408 smrtnih slučajeva (0,022%)
  37. Dizenterija – 323 smrtna slučaja (0,018%)
  38. Šarlah – 102 smrtna slučaja (0,006%)
  39. Hripavac – 83 smrtna slučaja (0,005%)
  40. Akutni poliomijelitis – 60 smrtnih slučajeva (0,003%)
  41. Difterija – 41 smrtni slučaj (0,002%)

 

Reference:

[1] A. Langmuir, “Važnost ospica kao zdravstvenog problema”, American Journal of Public Health, sv. 52, br. 2, 1962, str. 1–4.

[2] David J. Sencer, dr. med.; H. Bruce Dull, dr. med; i Alexander D. Langmuir, dr. med., “Epidemiološka osnova za iskorjenjivanje ospica 1967. godine”, Public health reports, sv. 82. 3. ožujka 1967., str. 256.

[3] Uzroci smrti u Sjedinjenim Američkim Državama 1962. godine – Vitalna statistika SAD-a, svezak II – Smrtnost, dio A, str. 18-21.

Izvor:

https://romanbystrianyk.substack.com/p/the-measles-narrative-unmasked?utm_source=profile&utm_medium=reader2#_ftn2

 

Prijevod: Udruga HURA

Stavovi izraženi u ovom članku su mišljenja autora i ne odražavaju nužno stavove Hrvatske udruge roditelja aktivista. Udruga pozdravlja stručnu, konstruktivnu i prijateljsku raspravu. Svoje mišljenje možete poslati putem maila info@cijepljenje.info

________________________________________________________

Hrvatska udruga roditelja aktivista neprofitna je udruga. 

Ako želite podržati našu zajedničku borbu, podržite naš rad donacijom!

Hrvatska udruga roditelja aktivista

Broj računa: HR9823600001102643002

Opis plaćanja: Donacija

SWIFT CODE (za donacije iz inozemstva): ZABAHR2X

Postani član: https://cijepljenje.info/postani-clan/

 

Related Articles