Valerije Vrček: “Druga strana potrošačkog raja – u klopci između bolesti i zdravlja”

Donosimo odabrane dijelove iz knjige "Druga strana potrošačkog raja - u klopci između bolesti i zdravlja" Valerija Vrčeka (* ), u izdanju Školske knjige iz 2010. godine. Zašto smo se odlučili za objavu upravo tih dijelova odgovara već i sam autor u predgovoru, a to ujedno može biti i odgovor na često postavljana pitanja i prigovore predstavnika službene medicine u Hrvatskoj, zašto se na stranicama portala Cijepljenje.info predstavlja uglavnom samo jedna strana problematike cijepljenja:

"... prva strana se nalazi na "slobodnom tržištu", na prvoj strani teče "med i mlijeko", prva strana patentiranim blockbusterima konzumira službenu blagonaklonost i dozvole nadležnih institucija, prva strana ima uredno arhivirane znanstvene dokaze o sigurnosti vlastitih proizvoda, za prvu stranu znanstvena priča i svaka moguća rasprava odavno je završena. Iako "politička korektnost" pretpostavlja ekvidistancu prema stranama u sukobu, takav simetričan pristup nije definicija niti je garancija objektivnog stajališta. Štoviše, formalan ili čak nasilan zahtjev za ekvidistancom nalikuje na jednoumlje, a ne na znanstvenu objektivnost."

Najiskrenije preporučujemo da knjigu pročitate u cijelosti. Želimo da budete potpuno informirani, kako o cjepivima, tako i o svemu drugom vezanom za vaše zdravlje. Predstavljamo još neke izabrane ulomke iz spomenute knjige:

"Načelo opreznosti sastavni je dio europskog odnosa prema riziku, sadržaj demokracije i europskog modela gospodarskog razvoja.

Načelo opreznosti temelji se na znanstvenim metodama, a istodobno se primjenjuje u slučajevima kada znanost svojim redovnim pristupom problemu nije u stanju dati cjeloviti uvid ili konačni zaključak. Za primjenu načela nije potreban konsenzus cjelokupne znanstvene zajednice, već je dovoljno i mišljenje pojedinih znanstvenih krugova (znanstvene manjine).

Načelo opreznosti omogućuje pravo onima koji se osjećaju ugroženima da zatraže zabranu ili moratorij na proizvode ili tehnološke postupke, a onima koji svojim proizvodima ili postupcima izlažu ljude eventualnim rizicima da dokažu da njihovi postupci ili proizvodi nisu štetni za ljude i okoliš (no data, no market).

Među hrvatskim znanstvenicima i u široj javnosti načelo opreza ili načelo opreznosti nije dovoljno poznato. U hrvatskim zakonima terminologija tog načela često se krivo interpretira i rijetko upotrebljava. Otpor prema načelu opreznosti odgovara društvu divljeg kapitalizma koji je zahvatio Hrvatsku.

Zahvaljujući odgovornim znanstvenicima, razotkriveni su mehanizmi, pojedinci i strukture koje godinama sustavno manipuliraju znanstvenim podacima kako bi zaštitili interese industrije i time otežali zaštitu ljudskog zdravlja i prirode. Jedan od takvih akademskih detektiva je i David Michaels, profesor epidemiologije sa Sveučilišta George Washington. Radeći kao savjetnik američke vlade tijekom mandata predsjednika Billa Clintona, bio je u poziciji locirati i prepoznati mrežu potkupljivih znanstvenika koji uporno prekrajaju znanstvene rezultate koristeći se krivotvorenim podacima, krivim interpretacijama ili osebujnim statističkim analizama. Razotkrio je mnoga stručna udruženja, znanstvene konzultantske kuće i sveučilišne profesore koji se redovito pojavljuju na strani znanstvene neobjektivnosti i industrijskih interesa.

U najnovijoj knjizi "Sumnja je njihov proizvod - Kako industrijski nasrtajna znanost ugrožava vaše zdravlje" Michaels proziva grupacije poput ChemRisk, Weinberg Group, i druge, razvikane konzultantske kuće u kojima rade znanstvenici plaćeni za proizvodnju rezultata koji odgovaraju interesima industrije. Oni, prema narudžbi, objavljuju radove u časopisima, prikazuju rezultate na znanstvenim skupovima, te pišu stručne knjige u kojima navodno dokazuju sigurnost tržišnih proizvoda. Štoviše, opovrgavaju argumente znanstvenika koji upozoravaju da su pojedini proizvodi štetni za zdravlje i okoliš.

Osim konzultantskih kuća, industrija se služi i uglednim stručnim udruženjima kako bi zaštitila svoje interese, bez obzira na zdravstvenu i ekološku cijenu. To su najčešće grupacije koje karakterizira antagonizam prema regulacijama i izrazita sklonost "slobodnom poduzetništvu" i "slobodnom tržištu". Ugledni članovi tih udruženja ne istražuju, poput njihovih kolega iz konzultantskih kuća, već jednostavno proizvode autoritativna stajališta i izvještaje o proizvodima kojima pokušavaju utjecati na znanstvenike, medije, javnost, sudstvo i političare. U javnosti se predstavljaju kao nositelji "zdrave znanosti" nasuprot drugim znanstvenicima koje svrstavaju u "znanstveno smeće". Štoviše, pokreću i internetske stranice na kojima ismijavaju ili omalovažavaju sva znanstvena upozorenja o štetnosti pojedinih kemikalija, proizvoda ili tehnologija. Razotkrivanje takve prostitucije znanosti trebalo bi provesti svugdje, pa i kod nas. Nije rijetkost da su neka imena domaće znanosti, akademskih ili javnih mjerodavnih institucija često uključena u promociju interesa industrije, u ušutkavanje znanstvenih prigovora i ismijavanje pritiska zabrinute javnosti.

Farmaceutska industrija već godinama utječe na rezultate i zaključke o djelotvornosti lijekova objavljene u znanstvenim časopisima. Mehanizmi takvih manipulacija znanstvenim podacima prilično su poznati. Industrijska okupacija znanstvenih istraživanja pokriva široki spektar djelovanja - od besplatnih safarija po Africi do namještanja ishoda kliničkih studija. Sukob interesa i korupcija često su drugo ime za financijsku spregu farmaceutskih kompanija, liječnika, znanstvenika i znanstvenih časopisa.

Osim toga, znanstveno otkrivene manipulacije podacima upućuju na opravdanost sumnji da se prehrambena industrija služi i drugim mehanizmima pritisaka i to prema prokušanim modelima već prozvane farmaceutske industrije. Posebno štetan mehanizam, i za društvo i za znanost, jest sprega prehrambene industrije i javnih institucija nadležnih za zdravstvo ili gospodarstvo. Od takvih "divljih brakova" boluje i hrvatsko društvo, a posljedica je netrpeljiv odnos prema znanstvenicima i ljudima koji misle drugačije.

David Michaels u svojoj ranije spomenutoj knjizi razotkriva mehanizme kojima se služi industrija kako bi otežala ili potpuno spriječila da se rezultati znanstvenih istraživanja "pretvaraju" u zakone kojima se štiti ljudsko zdravlje i okoliš. Strategija takvih manipulacija jest smišljena proizvodnja sumnje u one znanstvene rezultate koji ne odgovaraju industrijskim interesima.
Kako bi onemogućila efikasno provođenje standardne znanstvene recenzije i donošenje odgovarajućih zakona, industrija je iskoristila svoje političke saveznike i nametnula novu službenu, administrativnu provjeru za sve znanstvene radove, ali i za sve informacije kojima se koriste mjerodavne institucije. Takvo nametanje nadrecenzije, odnosno nepotrebnih administrativnih mjera i procedura političkom voljom pojedinaca sklonih industriji provodi se zbog - kupnje vremena i neometane prodaje proizvoda.

Postoje (...) dvije važne korekcije zastarjele toksikologije - timing i sinergizam. Timing upozorava da za mnoge kemikalije, poput dioksina, endokrinih disruptora ili hormona, učinak tvari ovisi o vremenu djelovanja (a ne o koncentraciji), o fazi rasta i razvoja organizma koji je izložen djelovanju. Stoga je, primjerice, fetalna toksikologija prilično mlada znanstvena disciplina. Sinergizam, pak, upozorava da je linearna ovisnost otrova i doze upitna u zbilji u kojoj smo okruženi tisućama sintetskih kemikalija. U takvom kemiziranom okruženju djelovanje jedne toksične tvari ne može se razmatrati izdvojeno od otrovnog koktela u kojem se nalazi. Međusobno djelovanje kemikalija često eksponencijalno pojačava učinak svake od njih.

Sergio Sismondo, profesor kanadskog Sveučiliđta Queen's u Kingstonu analizira sve češći oblik manipulacije znanstvenim publikacijama - tzv. ghost writing, tj. lažno potpisivanje autora. Lažni autori su ugledni znanstvenici, profesori ili liječnici koji za novac "posuđuju" svoje ime i status te lažno potpisuju znanstvene radove koje nisu pisali niti su sudjelovali u istraživanjima. Takve "pisce duhove" plaćaju farmaceutske kompanije koje se koriste ugledom i autoritetom znanstvenika kako bi njihove studije o lijekovima bile uvjerljive i pribavile si znanstveni ugled. Više od 75% znanstvenih radova objavljenih uz potporu farmaceutske industrije potpisano je pogrešnim imenima. Te radove, dakle, nisu napisali ljudi koji ih potpisuju. Te su radove napisali zaposlenici industrije ili njihovi plaćeni konzultanti, a formalno ih potpisuju stručnjaci koji svojim akademskim ugledom daju takvim radovima vjerodostojnost i uvjerljivost.

Farmaceutska industrija ne zadovoljava se samo jednim lažiranim potpisivanjem. Čest je slučaj da je isti (ili vrlo sličan) članak o lijeku koji potpisuju različiti ugledni znanstvenici, pripremljen u industrijskoj radionici te objavljen u različitim časopisima. Time se stvara dojam, i u znanstvenim krugovima i u javnosti, da o istome lijeku postoji suglasnost jer je velik broj istraživanja čiji se rezultati međusobno preklapaju.

Ghost writing je dio strukturno osmišljenog nasilja nad znanstvenom informacijom u kojem ona poprima oblik koji odgovara naručitelju studije, točnije, farmaceutskoj kompaniji. Profesor Sergio Sismondo smatra da je infiltracija farmaceutske industrije u prostor znanosti, uključujući i prijevare lažnog autorstva, teško rješiv problem. No, treba učiniti prvi korak: postati svjestan sadržaja i posljedica takvih manipulacija."

Još uvijek VJERUJETE da su cjepiva strogo kontrolirana, sigurna i učinkovita?

(* ) Prof. dr. Valerije Vrček, dipl. inž. med. biokemije, djelatnik je Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Releated

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je preuveličan

Kad je riječ o cjepivima, ali i drugim medicinskim temama, stručni se autoriteti redovito pozivaju na znanstvene nalaze. No mnoštvo je dokaza da su oni često nevaljani i nevjerodostojni. O tome kako se manipulira metodologijom istraživanja cjepiva u više smo navrata pisali na ovoj stranici. U članku iz travnja 2019. potanko je opisano kako je […]

PREDSTAVLJAMO NOVI LETAK „Želim zdravlje, biram zdravlje“

Tjedan imunizacije 2020. Ove godine je Svjetski tjedan imunizacije obilježen od 24. do 30. travnja. Obzirom na aktualnu situaciju zbog koje su onemogućeni izlasci i okupljanja na našim trgovima i ulicama, tjedan smo obilježili na našoj facebook stranici, Cijepljenje – pravo izbora, na kojoj smo dnevno objavljivali grafove koji prikazuju trendove pada smrtnosti od zaraznih […]