Vakcinomika i adversomika u doba precizne medicine: pregled temeljen na cjepivima protiv HBV, MMR, HPV i COVID-19

Učinkovitost i sigurnost nekih cjepiva ograničena je heterogenošću imunosnog odgovora pojedinca kao i različitih populacija ljudi. Stoga je identifikacija genetičkih čimbenika koji moduliraju odgovore na primjenu cjepiva od velike važnosti za razvoj sigurnih i učinkovitih cjepiva te povećanje povjerenja javnosti u njih.

Uvodno

Novo izdanje Liječničkih novina, u rubrici Novosti iz medicinske literature, donijelo je pregled znanstvenog rada koji govori o djelotvornosti i učinkovitosti cjepiva na način kada se promatraju u kontekstu individualiziranog (personaliziranog) pristupa. Baveći se temom cijepljenja niz godina autorica je uočila kako je važno svakom dijetetu pristupiti na njemu najpogodniji način, a ne kao sada po principu “jedna veličina odgovara svima”. Tako se do sada rutinski provodilo cijepljenje, a ovaj rad ukazuje na to da ga je moguće i potrebno individualizirati. Da bi bilo ostvarivo potrebno je još istraživanja i implementacija u praksi. Primjena ovih znanja u praksi donijela bi mogućnost “testiranja” koje bi pokazalo svojevrsnu kontraindikaciju kada govorimo o sigurnosti za svakog pojedinca. Koliko je velika skupina djece koja na cjepivo reagira nepovoljno – nemoguće je znati, no ona zasigurno nije zanemariva. Kako to znamo? Znamo po tome što statistički podatci govore o enormno velikom porastu pojavnosti autoimunih i neuroloških bolesti, tj. o tome da cijepljeni ipak u konačnici nisu zdravi. Nije dobar zaključak da je porast bolesti uzrokovan isključivo cjepivima. No da bismo pouzdano znali u kojoj mjeri je taj učinak moguć, bilo bi potrebno primjerice izvesti adekvatnu studiju pojavnosti tih bolesti između dvije skupine – potpuno necijepljenih i potpuno cijepljenih osoba.

Autor: Dr. sc. Alma Demirović, dr. med. specijalist patolog

Precizna medicina temeljena na farmakogenomici omogućuje liječnicima predviđanje učinkovitosti određenog terapijskog tretmana na temelju genske podloge pacijenta. Farmakogenomički pristup predložen je i za određivanje sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, ali istraživanja i dalje zaostaju za potrebama. Vakcinomika istražuje utjecaj genetičkih (i negenetičkih) čimbenika na heterogenost imunosnog odgovora izazvanog cjepivom u različitih pojedinaca i populacija, dok je polje adversomike usmjereno na nuspojave cjepiva. Većina istraživanje na polju personalizirane vakcinologije istraživala je učinkovitost cjepiva (334 studije), a manji broj se odnosi na nuspojave izazvane cjepivom (65 studija).

Cilj rada je istražiti suvremenu znanstvenu literaturu povezanu s vakcinomikom i adversomikom triju najkontroverznijih cjepiva: cjepiva protiv hepatitisa B (HBV), protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) te protiv humanog papiloma virusa (HPV). Spomenute su i mogućnosti vakcinomike i adversomike cjepiva protiv COVID-19.

Serokonverzija nakon triju doza cjepiva protiv HBV razmjerno je visoka, no neprimjerena proizvodnja zaštitnih protutijela primijećena je u 4 do 10 % zdravih osoba. Prethodne studije pokazale su da osobe s visokom ekspresijom HLA-DR3 i HLA-DR7 pokazuju slabiji imunosni odgovor na cjepivo protiv HBV-a. U kasnijim studijama utvrđeno je da je najvažniji HLA lokus za odgovor na cjepivo protiv HBV-a HLA-DRB1. Sumnje u vezi s rizicima cjepiva protiv HBV-a još nisu razriješene, no postoji dobra teorijska osnova za autoimunosnu reakciju izazvanu cjepivom protiv HBV-a kroz različite mehanizme. Brojne studije pokazale su aktivaciju prolaznih procesa autoimunosti nakon cijepljenja protiv HBV-a u smislu razine protutijela i T-regulatornih stanica.

Rane studije vakcinomike na MMR cjepivu uglavnom su uključivale gene koji kodiraju različite citokine i njihove receptore, a otkriveno je i nekoliko polimorfizama HLA lokusa u vezi s odgovorom na MMR cjepivo. Studije o adversomici MMR cjepiva su rijetke. U jednoj od najobuhvatnijih identificirana su dva SNP-a u dva gena povezana s MMR-povezanim febrilnim konvulzijama (IFI44L i CD46).

Budući da su cjepiva protiv HPV-a razmjerno nova, nijedna studija do danas nije istraživala genetske čimbenike učinkovitosti cjepiva protiv HPV-a. Novija literatura istražuje „sindrom nastao nakon cijepljenja protiv HPV-a“ kao model za patogenezu fibromialgije. Identificirane su dvije „nonsense“ mutacije: W32X u C110rf40 i Q100X u ZNFJJ povezane s visokom razinom citokina koji su uključeni u egzacerbaciju upalne aktivnosti.

Kako je konvencionalna HLA tipizacija složena i dugotrajna, uporaba jednonukleotidnih polimorfizama (SNP) kao biljega koji se mogu identificirati jednostavnim postupcima genotipizacije (npr. TaqMan tehnologija), bila bi prikladnija za kliničku uporabu.

U pripremi je najmanje osam vrsta cjepiva protiv SARS-CoV-2, među kojima „genetička imunizacija“ DNK ili RNK cjepivima pokazuje potencijalno najperspektivnije rezultate. Ovaj pristup cijepljenju dosad nije bio u uporabi za ljude. Personalizirani pristup razvoju cjepiva protiv SARSCoV-2 bit će još važniji nego za ostala cjepiva, jer su zabilježene velike razlike u reakcijama pacijenata na infekciju SARS-CoV-2.

(J Clin Med. 2020 Nov; 9(11): 3561; doi: 10.3390/ jcm9113561) Vakcinomika i adversomika u doba precizne medicine: pregled temeljen na cjepivima protiv HBV, MMR, HPV i COVID-19

Izvor: Liječničke novine, br.195, str. 83. https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/lnpdf/2020/ln195.pdf

Releated

Poštujte sebe i bližnje, informirajte se!

Nastavno na sustavno, intenzivno preporučivanje cijepljenja protiv virusa SARS-CoV-2, pogotovo cijepljenja djece, niže su priložene upute o dostupnim cjepivima na tržištu RH kako slijedi, a koja su pod dodatnim praćenjem ▼: Comirnaty Pfizer COVID-19 Vaccine AstraZeneca COVID-19 Vaccine Moderna COVID-19 Vaccine Janssen Predlažemo da upute pažljivo pročitate s fokusom na učinkovitost, indikacije, kontraindikacije, sastav i […]