U prepunoj Kino dvorani SC-a studenti i stručnjaci raspravljali o gorućoj dvojbi: Cijepiti se ili ne?

Pod gornjim naslovom portal Srednja.hr objavio je izvještaj s javne tribine "Cijepljen - biti ili ne biti?" održane 7. prosinca 2016. godine u Studentskom centru u Zagrebu. Spomenuti izvještaj (autora K. M.) prenosimo u cjelosti:

cijepljen_tribina_sc_zagreb_7-12-2016

Velika Kino dvorana Studentskog centra u Zagrebu prije nekoliko dana pretvorena je u pravi mali forum rasprave oko teme koja se gotovo svake godine u ovo doba isprepliće u medijima. Cijepiti se ili ne pitanje je oko kojega se često vode brojne polemike pa je zbor studenata Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (* ) organizirao javnu tribinu cijepljenja s ciljem da građanima omoguće vjerodostojan izvor informacija kako bi bili u mogućnosti stvoriti vlastito mišljenje.

cijepljen_tribina_sc_zagreb1_srednja-hr_7-12-2016

Na tribini 'Cijepljen biti ili ne biti' sudjelovalo je oko dvjestotinjak sudionika, a kako nam je otkrio jedan od organizatora i član studentskog zbora Bruno Rački, tribina je najviše privukla studentsku populaciju te roditelje s malom djecom koji su aktivno sudjelovali u raspravi predvođenoj stručnjacima iz svijeta farmacije.

Na tribini koju je moderirala profesorica Lidija Bac Rojecky sa Zavoda za Farmakologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, sudjelovalo je pet predavača koji su u 20 minuta imali prilike iznijeti svoja neutralna, za i protiv stajališta, nakon kojih je publika postavljala pitanja.

cijepljen_tribina2_sc_zagreb_7-12-2016

- Članica skupine neutralnih bila je izvanredna profesorica Višnja Gaurina Srček koja je govorila o proizvodnji cjepiva i njihovim sastavnicama. Tim 'ZA' činili su univ. Mag. Pharm. Ingrid Kummer, koja je pričala o cijepljenju općenito, važnosti istoga te sezonskim cjepivima (posebice onoga za gripu) te dr. med. Darko Krnić koji je pričao o kontroli cjepiva i praćenju nuspojava. S druge strane, tim 'PROTIV' činile su dr. med. Lidija Gajski koja je pričala o preispitivanju cjepiva i njihovog omjera koristi i rizika te dr. vet. med. Ivana Delaš koja je govorila o nuspojavama i upozoravala na manjkavost zdravstvenog sustava u praćenju nuspojava cjepiva, pojasnio nam je Bruno.

cijepljen_tribina_sc_zagreb2_srednja-hr_7-12-2016

Bruno je dodao kako je sudionike najviše zanimala sigurnost cjepiva i garancije sigurnosti, a najveći predmet rasprave stvorio se oko pacijentovih prava te kako pacijent može i mora postupiti u određenim situacijama. 

- Iako u globalu nije postignut nikakav zaključak, bilo nam je važno da su sudionici imali prilike čuti nekoliko različitih stajališta o cijepljenju, kako bi na taj način formirali vlastito mišljenje na koje nisu utjecali mediji, marketing i slično, zaključio je Bruno.

(*) Cijelokupna tribina dostupna je na ovome videu.

(** ) U pozivu za tribinu njezini organizatori su, između ostaloga, istaknuli:

"Naime, radi se o javnoj tribini čija je tema već nekoliko godina unazad iznimno popularna. Moglo bi se reći kako pitanje CIJEPLJENJA već godinama daje pregršt materijala za vođenje impulzivnih rasprava. Često su argumenti "svađalica" utemeljeni na dezinformacijama čiji su izvor uglavnom mediji koji „lagano potpaljuju vatru“ .

Stoga mi, Studentski zbor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, želimo svim građanima omogućiti vjerodostojan izvor informacija, kako bi bili u mogućnosti stvoriti vlastito mišljenje koje nije manipulirano medijima."

 

Releated

Kalendar cijepljenja 2022-2024.

Prema Trogodišnjem programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2022-2024. godini obvezno je  cijepljenje protiv 11 bolesti: difterije tetanusa hripavca dječje paralize ospica zaušnjaka rubeole tuberkuloze hepatitisa B bolesti izazvanih s Haemophilus influenzae tipa b pneumokokne bolesti. Program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj 2022-2024. Od HZJZ-a pribavili smo podatak o nazivu cjepiva, imenu proizvođača i serijskom broju cjepiva koja […]

Prof. DENIZA MARASOVIĆ: “Iako se broj logopeda povećava, povećava se i broj djece s teškoćama…”

Liste čekanja su sve dulje, tako da se i u privatnim kabinetima čeka između šest mjeseci do više od godine dana. Jedino rješenje je otkrivanje i otklanjanje, ukoliko je moguće, uzroka tih poremećaja. Naravno, to je dugotrajan proces poštenih i ozbiljnih istraživanja i analiza, ističe za Zadarski tjednik, prof. Marasović… Sve se više roditelja suočava […]