Statistički irelevantno Izvješće HZJZ-a o nuspojavama cijepljenja u 2017.-oj
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) konačno je objavio Izvješće „Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2017. godini“ na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2018. Prikladan tajming za objavu dokumenta koji beskrupulozno zadire u temeljna ljudska prava (život, sloboda i sigurnost).
Nasmijali smo se odmah na početku čitanja istog. Autori Izvješća, prim. dr. sc. Bernard Kaić, dr. med. i Vesna Višekruna Vučina, dr. med., nisu našli za shodno citirati Zakon o lijekovima.
Čiji je interes da se rigorozno primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti pučanstva protiv zaraznih bolesti, a da odredbe Zakona o lijekovima ostanu „mrtvo slovo na papiru“?
Izvješće nije nešto opsežno (samo 25 stranica).
Na str. 10., spominje se kao nuspojava jedna alopecia areata nakon primjene cjepiva DTPa.
Nuspojava je nastala nakon primjene cjepiva dTpa-R kojem je u ovom službenom izvješću dodijeljeno ime “Reforco”.
“Reforco” je zapravo žargonski naziv cjepiva, budući da reforço na portugalskom znači: pojačanje. Kako je uopće moguće da se u službenom izvješću na ovoliko važnu temu koriste žargonski nazivi?!
Kratica tog cjepiva do 2015. godine koristila se kao službeni naziv cjepiva i glasila je „dTPa-R“, s obrazloženjem proizvođača cjepiva kako slovo R označava „booster“ dozu/docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca.
Sudeći po ovome, moglo bi se reći da je zbrka naziva cjepiva korištenih u Programu preslika kaosa u sustavu cijepljenja.
To cjepivo Refortrix, proizvođača GlaxoSmithKline, koje je djevojčici izazvalo nuspojavu interventno je uvezeno te se nezakonito koristilo u Hrvatskoj (bez odobrenja HALMED-a i EK-a), a bilo je namijenjeno brazilskom tržištu s uputama na portugalskom jeziku.
Zar je moguće da autori Izvješća nisu pogledali naš filmić o tom cjepivu?
Usput rečeno, niti Boostrix nije registriran u Hrvatskoj…
U roku od samo sat vremena od objave intervjua s dr. sc. Almom Demirović, dr. med., na Facebook profilu Ivana Pernara, u javnim komentarima pojavila su se još čak četiri slučaja alopecije nakon cijepljenja – koja nisu ušla u Izvješće koje upravo razmatramo.
Zar je HZJZ u Izvješću evidentirao samo jednu alopeciu areatu samo zato što je tu nuspojavu prijavila majka koja je, igrom slučaja, ujedno i liječnica?
Intervju s dr.sc.dr.med Alma Demirović čije dijete je dobilo alopeciju areatu nakon DI-TE-PER cijepiva.
Gepostet von Ivan Pernar am Samstag, 31. März 2018
Naš zaključak se potvrdio kad smo čitajući došli na str. 14. Izvješća HZJZ-a na kojoj piše da dio nuspojava „nismo uspjeli verificirati kod liječnika, a za dio nema nikakvih naznaka da bi bile povezane s cijepljenjem“.
Povezanost ili uzročnost!? Zašto se u medicini uzročnost pogrešno poistovjećuje s povezanošću? Zaboga, pa ako se nešto dogodi nakon cijepljenja, jasno je da je POVEZANO s cijepljenjem. Da li je cijepljenje UZROKOM nuspojave, može se raspravljati, budući da u etiopatogenezi sudjeluju i drugi čimbenici – nasljedni, okolišni, hormonski i imunološki.
Autori Izvješća, prim. dr. sc. Bernard Kaić, dr. med. i Vesna Višekruna Vučina, dr. med., ne bi smjeli tako paušalno i, k tome, bez pregleda pacijenta (s distance) procjenjivati da li neku nuspojavu jest ili nije uzrokovalo cijepljenje.
Gornji izvadak jest citat iz Definicija neželjenih reakcija nastalih nakon cijepljenja, a koji je bio od 1998. do 2012. javno dostupan na stranicama HZJZ-a. Danas isti dokument više nije javno dostupan na stranicama HZJZ-a, već samo na našim stranicama.
Autori Izvješća i na ovome mjestu tendenciozno izbjegavaju spomenuti Zakon o lijekovima i definiciju iz čl. 3., st. 1., t. 62. navedenog zakona, a koja glasi: “Štetni događaj jest svaki štetan i neželjen znak, simptom ili bolest (uključujući i odstupanja u laboratorijskim nalazima) vremenski povezan s primjenom lijeka, a koji uzročno-posljedično ne mora biti povezan s primjenom lijeka.”
U konačnici, zašto se u Izvješću HZJZ-a spominje „sumnja“ na samo pet mjesta, kad je odredba Zakona o lijekovima /mrtvog slova na papiru/ takva da su liječnici obvezni prijaviti sumnju na nuspojave cjepiva – što znači da su HALMED i HZJZ obvezni objaviti izvješća s inkorporiranim sumnjama na nuspojave, a ne s dokazanim nuspojavama.
Tužno je bilo pročitati da je HZJZ statistički najčešće spomenuo riječ „sumnja“ (3 spomena od ukupno 5) u kontekstu prijavljene iznenadne smrti smrti dojenčeta (SIDS) dva dana nakon primjene Hexacime.
Prečesta upotreba riječi „sumnja“ uz najtežu nuspojavu u Izvješću (smrt), samo može upućivati na želju autora da se ista nuspojava relativizira.
Veličanje cijepljenja, pritom, ne izostaje: autori Izvješća smatraju da cijepljenje ne uzrokuje, već „smanjuje rizik od razvoja SIDS-a“.
Dakle, namjere autora Izvješća jasno su vidljive usporedbom njihovih polazišnih tvrdnji s kasnijim zaključcima.
Polazišna tvrdnja da se sve istražuje |
Zaključak da se ne treba istraživati |
Svaka teža nuspojava cijepljenja i svako grupiranje nuspojava se dodatno ispituje radi procjene rizika za stanovništvo i potrebe za intervencijom. (str. 3.) |
S obzirom na mali broj djece koja umiru od ovog sindroma u Hrvatskoj, temeljem podataka o umrloj djeci od SIDS-a u Hrvatskoj nije moguće provesti istraživanje kojim bi se provjerila uzročno-posljedična povezanost cjepiva sa SIDS-om, tj. rezultat zasigurno ne bi bio statistički značajan, odnosno ne bi se mogao dobiti valjani zaključak. (str. 10.) |
U svijetu se praćenje nuspojava lijekova i cjepiva, stručno nazvano farmakovigilancija, provodi isključivo pasivno. To znači da se sustav oslanja samo na ono što se u njega prijavi, isključivo i samo ukoliko pacijent, tj. korisnik lijeka/cjepiva pogoršanje zdravstvenog stanja poveže s primjenom lijeka/cjepiva. U praksi pacijenta/korisnika cjepiva zdravstveni radnik gotovo nikad ne upozorava na moguća oštećenja zdravlja. Izuzev blage lokalne reakcije ili temperature. Ono što se ne prijavi – kao da se nije ni dogodilo.
Iako je sumnju na nuspojavu cijepljenja dužan na propisanom obrascu prijaviti zdravstveni djelatnik koji je utvrdi – znamo da se to u praksi ne događa. Liječnici ne prijavljuju sve nuspojave, već samo one koje ih impresioniraju.
Češća je situacija da pacijent primijeti nuspojavu i o tome izvijesti svoga liječnika. Ali ju liječnik neće prijaviti – jer ima puno posla.
Iznimno je rijetka situacija da pacijent zna da postoji sustav u koji i sam može prijaviti nuspojavu nekog lijeka ili cjepiva.
Čak i kad obični smrtnik, roditelj, prijavi nuspojavu svojeg djeteta, HZJZ ju neće uvrstiti u svoje Izvješće, budući da ju je već uvrstio HALMED.
Da li je osoba koja prijavljuje sumnju na nuspojavu (liječnik vs. roditelj) jedini kriterij po kojem se razlikuju izvješća o nuspojavama HZJZ-a od onih HALMED-a? U desetogodišnjem razdoblju je statistička razlika između izvješća te dvije institucije 15,44%.
GODINA |
HALMED | Postotak očekivanog broja nuspojava | HZJZ |
Postotak očekivanog broja nuspojava |
|
2007. |
192 | 0,26 | 221 |
0,29 |
|
2008. |
654 | 0,87 | 720 |
0,96 |
|
2009. |
389 | 0,52 |
267 |
0,36 |
|
2010. |
331 | 0,44 | 277 |
0,37 |
|
2011. |
192 | 0,26 |
125 |
0,17 |
|
2012. |
129 | 0,17 | 121 |
0,16 |
|
2013. |
189 | 0,25 | 166 |
0,22 |
|
2014. |
276 | 0,37 | 155 |
0,21 |
|
2015. |
162 | 0,22 | 148 |
0,20 |
|
2016. |
197 | 0,26 |
165 |
0,22 |
|
2017. |
220 | 0,29 | 146 |
0,19 |
|
UKUPNO |
2931 | 0,39 |
2511 |
0,33 |
|
Očekivano |
1.425.000* |
1.425.000* |
|||
RAZLIKA HALMED-HZJZ |
15,44 |
% |
|||
Pitali smo institucije, ali nismo dobili odgovor. Doduše, arhivirali smo odgovor koji smo ove godine dobili putem društvenih (a ne službenih) mreža – i to od visokorangirane osobe iz HZJZ-a.
Odgovor je alarmantan. To znači da kad ja kao roditelj u 2018. godini prijavim HALMED-u nuspojavu koja je nastupila 2017. godine za cjepivo koje je dijete primilo 2016. godine – HALMED će tu nuspojavu uvrstiti u izvješće za 2018. godinu, a HZJZ neće (jer je izvješće HZJZ-a za 2016. davno objavljeno + ja sam roditelj, a ne liječnik).
Interesantno je da se u znanosti propituje pasivno praćenje nuspojava kakvo imamo i mi u Hrvatskoj te se zaključuje da je bolje aktivno praćenje nuspojava.
Pod „aktivnim“ praćenjem nuspojava podrazumijeva se upućivanje roditelja cijepljene djece na uočavanje i prepoznavanje nuspojava, njihovo bilježenje u tzv. vakcinalni dnevnik te telefonsko kontaktiranje roditelja nakon određenog vremena i postavljanje pitanja o zdravstvenom stanju djeteta. Nešto o čemu Hrvatska može samo sanjati.
Citiramo zaključak znanstvenog rada iz 2004.: “Aktivno traženje ispitanika sa sumnjom na nuspojave cjepiva dovelo je do otkrivanja reakcija koje obično nisu prijavljene.”
Što bismo sve otkrili kad bi se u svim državama aktivno pratile nuspojave cijepljenja?
U šestomjesečnoj epidemiološkoj studiji znanstvenici su zaključili da je očekivani broj nuspojava kod pedijatrijskih cjepiva 19%! Devetnaest posto! Koliki bi bio broj nuspojava kad bi studija trajala dulje vremena te kad bi, primjerice, u nuspojave ušla maligna oboljenja?
Na deset posljednjih stranica Izvješća (15.-25. str.) HZJZ „dokazuje“ mitove i legende o smanjenju bolesti protiv kojih se cijepi – zahvaljujući cijepljenju.
Tako HZJZ tvrdi da se sve manje umire od bolesti protiv kojih se cijepi (npr. difterija, hripavac, ospice, zaušnjaci) – zahvaljujući cjepivima. A na Medicinskom fakultetu studente se uči da su druge bolesti (npr. tifus, kolera, reumatska groznica, šarlah) prestale ubijati ljude – zbog poboljšanih životnih uvjeta. Dakle, medicinski establišment priznaje da su životni uvjeti utjecali samo na nestanak nekih bolesti, i to onih za koje nije bilo cjepiva. Nelogično.
Grafovi HZJZ-a nisu dokaz jer počinju od 1945. (za tetanus, difteriju, dječju paralizu), 1948. (za hripavac, ospice), 1950. (za tuberkulozu), 1975. (za rubeolu), 1976. (za zaušnjake, hepatitis B) i 1997. (za Hib meningitis). Dakle, grafikoni HZJZ-a počinju tek od 1940-ih, kada se većina poboljšanja u zdravstvu i općoj higijeni već bila dogodila, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Graf koji bi započeo od 1900. godine dao bi potpuno drukčiji zaključak, pa se i ne prikazuje u Izvješću.
Darko Vujnović, Zbogom cjepiva – štetna i neučinkovita, Omega lan d.o.o., 2018., str. 65.
Darko Vujnović, Zbogom cjepiva – štetna i neučinkovita, Omega lan d.o.o., 2018., str. 57.
Darko Vujnović, Zbogom cjepiva – štetna i neučinkovita, Omega lan d.o.o., 2018., str. 62.
* Pojašnjenje izračuna očekivanog broja nuspojava cijepljenja u desetogodišnjem razdoblju: prosječno se u RH godišnje utroši 750.000 doza cjepiva, očekivani broj nuspojava kod pedijatrijskih cjepiva je 19%, što pomnoženo s deset godina tzv. pasivnog praćenja nuspojava, ukupno iznosi 1.425.000.