Ivana Đirlić Šindija, MAP (Master of Applied Psychotherapy, Sydney, Australia)

 

MANIPULACIJA se definira kao smisleni, sustavni i kontrolirani postupak ili skup postupaka kojima manipulator, koristeći simbolična sredstva, u odgovarajućim psihosocijalnim uvjetima, šalje masama, putem sredstava komunikacije, određene poruke, s namjerom da utječe na uvjerenja, stavove i ponašanje velikog broja ljudi, kako bi oni, u stvarima oko kojih nema opće suglasnosti, a za koje su životno zainteresirani, bili usmjereni prema uvjerenjima, stavovima i vrijednostima manipulatora, a da pritom ne budu toga svjesni.

– prof. dr. Đuro Šušnjić

Otkako se pandemija  koronavirusa prvi puta pojavila krajem prosinca 2019. u Wuhanu, kineskom velegradu provincije Hubei, svijet kakav smo poznavali više nije isti.

Munjevitom, blitzkrieg brzinom i nevjerojatnom sinkroniziranošću gotovo svih zemalja, rodio se novi, korona svijet. I dok je većina ljudi, kako to već biva u alarmantnim situacijama, slijepo, bespogovorno i bez prevelikog razmišljanja slijedila upute autoriteta i pokoravala se svemu što se od njih tražilo, postojali su i oni kojima je od prvog dana proglašenja pandemije Covid-19, zbog načina na koji su se stvari prezentirale, novonastala situacija budila određene sumnje.

Inicijalne sumnje i nelogičnosti na koje su pojedinci ukazivali, što je vrijeme više odmicalo, su se počele pokazivati relevantnima i utemeljenima.

Sve češće se počelo postavljati pitanje: Jesmo li izmanipulirani?

Manipulira se od pamtivijeka

Manipulacija ljudima je stara koliko i sama civilizacija, a o njenoj starosti kao i o metodama i tehnikama kojima se koristi najbolje svjedoči svjetska književnost. Tako na primjer imamo babilonskog kralja Utnapištima koji u najstarijem sačuvanom književnom djelu, sumerskom epu o Gilgamešu, manipulira lažima da bi spasio svoj narod i sebe od potopa koji su najavili bogovi. Prema Herodotovim povijesnim zapisima staroegipatski faraoni su manipulirali masom tako što su koristili svoj javni imidž i obilježja moći kako bi ih uvjerili u svoju božansku prirodu, a slavni retoričari antike, poput Aristotela, Seneke i Cicerona su detaljno pisali o različitim tehnikama manipulacije kojima se utjecalo na javno mnijenje. Platon je posebno osjetljiv bio na naširoko hvaljene sofiste koji su često po narudžbi izvrtali svoje riječi i manipulirali činjenicama, novčano motivirani od strane onih kojima su njihove ekshibicije riječima osobno koristile. Srednjovjekovni kršćanski vladari i crkveni poglavari također nisu ostali imuni na uporabu manipulativnih metoda nad masom, o čemu svjedoče zapisi Tome Akvinskog, Marsilija Padovanskog i Niccole Machiavellija, dok u književnosti modernog doba kada je o manipulaciji masama riječ, među najdeskriptivnijim autorima još uvijek prednjače Aldous Huxley i George Orwell koje mnogi smatraju vizionarima budućnosti, odnosno, bolje rečeno, naše sadašnjosti.

Znanstveni pristup manipulaciji

Znanstveni pristup manipulaciji i manipulativnom utjecaju na mase počeo se graditi tek u 20. stoljeću  zahvaljujući temeljima koje su među prvima postavili francuski socijalni psiholog Gustave Le Bon definiranjem i utvrđivanjem značajki psihologije grupe, Wilfred Trotter, engleski neurokirurg koji je teoriju krda popularizirao na engleskom jeziku, te austrijski neurolog i psihijatar Sigmund Freud sa svojim revolucionarnim otkrićem o dominaciji nesvjesnoga nad svjesnim na polju psihoanalize.

Znanstvene spoznaje spomenute trojice uvelike je iskoristio Freudov nećak Edward Bernays,koji je  zahvaljujući psihoanalitičkim idejama prvi počeo modelirati javno mišljenje u skladu s vlastitim komercijalnim interesima .

Danas se Bernays smatra jednim od najistaknutijih manipulatora ljudskim umom, a nositelj je i titule ‘oca odnosa s javnošću’.

U svojoj knjizi “Propaganda” (1928) Edward Bernays je napisao sljedeće:

“Svjesna i inteligentna manipulacija organiziranih navika i mišljenja masa, važan je element u demokratskom društvu. Oni koji manipuliraju tim nevidljivim mehanizmom društva sačinjavaju nevidljivu vladu, koja je istinska vladajuća snaga naše zemlje.

Nama se vlada, naši  umovi su oblikovani, naši ukusi se formiraju, naše ideje bivaju sugerirane, većinom od strane ljudi za koje nikada nismo čuli. To je logičan rezultat načina na koji je organizirano naše demokratsko društvo.

… Ogroman broj ljudskih bića mora kooperirati tako, ako žele živjeti zajedno kao glatko funkcionirajuće društvo.

…U gotovo svakom činu naše svakodnevice, bilo u sferi politike ili biznisa, u našem društvenom ophođenju ili etičkom mišljenju, dominirani smo relativno malim brojem osoba koje razumiju mentalne procese i društvene uzorke masa.

Oni su ti koji povlače konce koji kontroliraju javnim mišljenjem.”

Nevidljiva vlada o kojoj govori Bernays ima moć oblikovanja javnog mišljenja kako želi, isključivo zato što posjeduje znanje o mentalnim procesima mase.

Znanje je u ovom slučaju ključna riječ jer, da podsjetim, sveukupno stečeno znanje može se koristiti i za dobre i za loše svrhe, pa tako i znanje iz psihologije.

“Alati psihologije su opasni u rukama pogrešnih ljudi”

Alati psihologije u rukama pogrešnih ljudi, koji uz znanje također imaju i pristup vodećim društvenim pozicijama, delikatnim informacijama i sredstvima masovnog komuniciranja, mogu biti itekako opasni. O tome je još polovicom prošlog stoljeća upozoravao nizozemsko–američki psihijatar i psihoanalitičar, Joost Meerloo.

U svojoj knjizi Silovanje uma (1956), koja je po mom mišljenju jedna od najbitnijih knjiga ikad napisanih, a za koju većina studenata psihologije nije nikada čula, Meerloo detaljno objašnjava i ukazuje na psihološke tehnike i načine kojima se manipulira ljudska psiha, te sugerira kako se od istih obraniti.

Da bismo sačuvali svoj mentalni suverenitet on posebno naglašava važnost znanja.

Jedini način da bi se zaštitili od učinaka zloupotrebe znanja je – znanje!

Najbitnije je osvijestiti činjenicu da manipulatori na pozicijama moći postoje, i da imaju puno veći utjecaj na naš osobni život negoli se to na prvi pogled čini.

Svjesnost o manipulativnim ponašanjima može pomoći ljudima da prepoznaju kada se nešto čini kako bi se kontroliralo njihovo ponašanje ili mišljenje, te da bolje shvate kako manipulatori koriste razne taktike poput laži, uvjeravanja, ucjena, emocionalne manipulacije ili obmane kako bi postigli svoje ciljeve.

U psihologiji se sindrom osobina ličnosti koji kao “društveno ponašanje uključuje manipulaciju drugima u svrhu pridobivanja osobne koristi” zove MAKIJAVELIZAM.

Konstrukt makijavelizma je utemeljen na filozofiji Nicole Machiavellija, talijanskog renesansnog političara, filozofa i povjesničara koji je svjetsku slavu stekao ulogom političkog savjetnika moćne talijanske obitelji Medici, te autorstvom knjige „Vladar“ (1513.) u kojoj je detaljno opisao svoju viziju idealnog vladanja državom.

“Cilj opravdava sredstvo” je njegova čuvena parola u kojoj je sažeo čitavu bit makijavelizma.

Osnovne karakteristike manipulatora (na pozicijama moći)

• Istraživanja su pokazala da osobe s izraženim makijavelizmom teže poslovima koji pružaju veću materijalnu dobit i višeg su socijalnog statusa; poput zanimanja odvjetnika, usko specijaliziranih liječnika, visoko pozicioniranih političara i sl..
• Bitno im je da poslovi koje obavljaju nisu pretjerano strukturirani jer im to omogućuje veću autonomiju, a minimalan nadzor i pravila.
• Nema sumnje da će tamo gdje imaju potpunu autonomiju djelovanja i gdje im je mogućnost za sankcije niska, iskorištavati druge za vlastitu korist.
• Odlični su stratezi.
• Preferiraju dugoročne prijevare i oprezno planiranje.
• Godinama znaju biti na istim, vodećim pozicijama.
• Imaju tendenciju sklapanja saveza i koaliranja s drugima.
• Reputacija im je izuzetno bitna.
• Rijetko manipuliraju članovima vlastite obitelji i ne izazivaju skandale.
• Generalno nisu impulzivni, međutim kada su mentalno previše iscrpljeni ili su dovedeni pred zid, tada na iskušenje znaju reagirati s priličnom impulzivnošću. U tim trenucima ponašanje im je slično ponašanju osoba s izraženom subkliničkom psihopatijom, i tada ih je teško razlikovati.
• Odlikuju se nedostatkom morala i etičnosti.
• Cinični su i sebični.
• Njihove izrabljivačke tendencije proizlaze iz nedostatka emocionalne privrženosti u društvenim interakcijama.
• Unatoč hladnom i racionalnom ponašanju, u socijalnim situacijama ipak znaju biti prilično fleksibilni.
• Često zauzimaju položaj vođe i imaju dar realne procjene vlastitih i tuđih sposobnosti.
• Izuzetno su vješti u prepoznavanju i iskorištavanju slabosti drugih, kao i u skrivanju vlastitih slabosti.
• Uvijek će intenzivnije odreagirati na neučinkovitost nego na nepravdu.
• Znaju kako pridobiti povjerenje.
• Orlovski su fokusirani na cilj.

Dr. Anthony Fauci je američki liječnik i imunolog koji je od 1984. do 2022. godine bio na mjestu direktora Nacionalnog instituata za alergiju i zarazne bolesti (NIAID) u Sjedinjenim Američkim Državama. Svoju službu je započeo tijekom administracije predsjednika Ronalda Reagana, a sa vodeće funkcije je otišao za vrijeme mandata aktualnog predsjednika Joe Bidena. Sveukupno je u svojih 38 godina djelovanja na vodećoj funkciji surađivao sa sedam američkih predsjednika, i za to vrijeme bio uvučen u mnoge kontroverze. Zadnja kontroverza je da je dr. Fauci lagao Kongresu vezano za istraživanje ”gain of function”.
Mnogi kritičari ga smatraju manipulatorom.

Sredstva i metode manipulacije koje se najčešće koriste za manipulaciju masama

PAVLOVLJEVE METODE MANIPULACIJE

Pavlovljeve metode manipulacije su tehnike kojima se pokušava utjecati na ponašanje ljudi putem kondicioniranja.

Klasično uvjetovanje:

Temelji se na ideji da se povezivanjem dviju pojava može dovesti do automatskog odgovora. Primjerice, ako se zvuk zvona poveže s hranom, pas će početi lučiti slinu na zvuk zvona. Kod ljudi ovaj princip se često primjenjuje u marketinškim kampanjama gdje se proizvod povezuje s pozitivnim emocijama ili vrijednostima, kako bi se kupci uvjerili da kupnja proizvoda donosi određene koristi.

Operantno uvjetovanje:

Ova metoda se temelji na nagradama i kaznama koje se koriste kako bi se pojačao ili smanjio određeni oblik ponašanja. Primjerice, ako se pas nagradi za poslušnost vjerojatnije je da će istu radnju za koju je nagrađen ponoviti u budućnosti.

Često se koristi u obrazovanju i treningu, ali i u političkim kampanjama gdje se nagrade i kazne koriste kako bi se potaknulo određeno ponašanje kod birača.

Primjenjivanje autoriteta:

Ova metoda se temelji na ideji da ljudi imaju tendenciju slijediti osobe koje smatraju autoritetima u određenoj temi. Primjerice, ako poznati liječnik preporuči određeni lijek veća je vjerojatnost da će se ljudi osloniti na tu preporuku.

Ova metoda se često koristi u reklamama gdje se poznate osobe koriste kako bi se prodala određena roba.

Prim. dr. sc. Marija Bubaš, spec. Medicine rada i sporta, pomoćnica ravnatelja HZJZ za medicinu bila je uvjerena u stopostotnu učinkovitost eksperimentalnih cjepiva.
U stopostotnu učinkovitost eksperimentalnih cjepiva je bio uvjeren i dr. Anthony Fauci.
Svojom “uvjerenošću” uvjerili su mnoge.

Korištenje društvenih normi:

Pokretačka ideja ove metode se temelji na tome da ljudi imaju tendenciju slijediti društvene norme i pravila, bez obzira jesu li ta pravila racionalna ili ne.

Primjerice, ako većina ljudi smatra da je nešto prihvatljivo veća je vjerojatnost da će se i drugi pridržavati toga mišljenja.

CENZURIRANJE

Meerloo tvrdi da se cenzura može koristiti na različite načine kako bi se manipuliralo mišljenjem stvarnosti. Jedan od načina je selektiranje informacija gdje se prikazuju samo odabrane informacije, odnosno one informacije koje odgovaraju određenoj agendi, dok se nepoželjne informacije prikrivaju. Također se cenzura može koristiti i za iskrivljavanje činjenica, i to pogotovo kroz medije. On tvrdi da je kontrola medija jedan od najvažnijih alata za manipulaciju masa. Kada je sloboda medija ograničena, ljudi nemaju pristup potpunim informacijamai time se lako stvara pogrešna slika stvarnosti.

U ovu kategoriju spada i zabrana slobode govora. Kada je neka tema tabu ljudi se često boje izraziti svoje mišljenje iz straha da će biti osuđeni ili izolirani od društva.

ETIKETIRANJE

Etiketiranje je proces dodjeljivanja oznaka ili etiketa ljudima, grupama ili stvarima kako bi ih se stigmatiziralo i izoliralo iz društva. Te etikete mogu biti pozitivne ili negativne i mogu biti dodijeljene zbog različitih razloga, kao što su osobni stavovi, izgled, ponašanje ili pripadnost određenoj grupi.

Etikete mogu biti toliko moćne da ljudi počinju vjerovati u njih i djelovati u skladu s njima, bez obzira na to jesu li točne ili ne.

Primjerice, ako se netko etiketira kao “problematičan“ ili “opasan”, to može dovesti do toga da se drugi ljudi odmaknu od te osobe ili ga izbjegavaju, a što izuzetno negativno utječe na mentalno zdravlje etiketirane osobe.

Etikete se često koriste kao sredstva političke manipulacije. Pojedine grupe se označavaju kao neprijateljske ili neželjene, što često dovede do toga da se ljudi grupiraju oko zajedničkog neprijatelja i postaju manje kritični prema vlastitoj strani.

DEMONIZIRANJE

Demoniziranje se odnosi na proces stvaranja negativne slike o određenom pojedincu ili grupi ljudi, čime se cilja stvoriti osjećaj neprijateljstva i straha od njih.

Ova tehnika manipulacije često se koristi u političkim kampanjama ili propagandnim aktivnostima, a može biti vrlo učinkovita u uvjeravanju ljudi da je određena osoba ili skupina neprijatelj.

Demoniziranje se često provodi kroz upotrebu negativnih stereotipova, lažnih optužbi i korištenjem straha kao oružja.

Na primjer, politički protivnik može biti predstavljen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, ili kao osoba koja želi uništiti vrijednosti i tradicije društva.

Ovaj proces može biti vrlo dehumanizirajući, a cilj je stvoriti osjećaj mržnje prema ciljanoj osobi ili grupi.

PRISTRANOST

Pristranost je tendencija pojedinca da prihvati i vjeruje u informacije koje potvrđuju njegove postojeće stavove i uvjerenja, a da ignorira ili odbacuje one koje se s njima ne slažu.

 KAKO SE ZAŠTITITI? 

*Jedini način da bi se zaštitili od učinaka zloupotrebe znanja je – znanje!*

 

Izuzetno je bitno znati širi kontekst.

Uvijek je poželjno razmotriti širi kontekst oko neke situacije ili izjave kako bi se bolje razumjelo njihovo značenje i moguće implikacije.

Uključivanje konteksta definitivno može pomoći u izbjegavanju manipulacije i donošenju boljih odluka.

Npr. ako netko iznosi tvrdnju o nekom događaju, važno je razmotriti tko je ta osoba, jesu li imali pristup svim relevantnim informacijama i što bi ih moglo motivirati da iznesu takvu tvrdnju. Također je važno razmotriti kontekst u kojem se tvrdnja iznosi, kao što su kulturni, politički ili društveni uvjeti.

Kada ste svjesni konteksta, možete bolje procijeniti ispravnost tvrdnji i izbjegavati da vas netko manipulira lažnim informacijama ili poluistinama.

Isto tako, razmatranje šireg konteksta može vam pomoći da izbjegnete predrasude i stereotipe te donosite odluke na temelju objektivnih činjenica i argumenata.

Važno je postavljati pitanja.

Manipulatori obično žele da se osjećate nesigurno ili zbunjeno. Postavljanje pitanje i zahtijevanje jasnih odgovora može pomoći u otkrivanju manipulativnih taktika.

Tamo gdje su pitanja zabranjena bi uvijek trebala postojati sumnja.

 

Najbitnije je ostati fokusiran.

Manipulatori često koriste distrakciju kako bi vas odvratili od stvarnih problema ili ciljeva.

Ostanite fokusirani na vlastite prioritete i ciljeve, a ne na ono što vam drugi govore da bi trebali raditi.

 

Slušajte svoj unutarnji glas. Znajte i vjerujte sebi!

“Nijedno ljudsko biće koje je u svom centru ne može biti hipnotizirano.

To trebamo zapamtiti!

Nijedno ljudsko biće vođeno iz unutarnjeg centra, povezano s intuicijom, oštre percepcije, sa sposobnošću kritičkog promišljanja i s  jakim osjećajem za prosuđivanje, nikada ne može biti izmanipulirano.“

M. Tsarion

Dakle, jesmo li tijekom Covid pandemije bili izmanipulirani?

Ako se sve gore napisano (a što je samo vrh teoretskog brijega) primjeni na iskustvo koje smo proživjeli tijekom zadnje tri godine, odnosno od početka Covid pandemije, odgovor je po meni više nego očit;

međutim, na to pitanje će ipak svatko morati odgovoriti zasebno.

 

Ivana Đirlić Šindija, MAP (Master of Applied Psychotherapy, Sydney, Australia)