Mediji sve svjesniji o nuspojavama cijepljenja

U posljednjoj ovogodišnjoj emisiji „Govorimo o zdravlju zdravstvu“ Radija Knin emitiranoj 23. prosinca 2020. gostovale su dr. sc. Alma Demirović, dr. med., predsjednica Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA) te Josipa Rodić, dr. med., predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija.

 

Donosimo kratki tekstualni zapis prvih desetak minuta i posljednje dvije minute emisije, dok cijelu emisiju možete poslušati na sljedećoj poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-knin/ep/govorimo-o-zdravlju-2312/365949/

 

Tko u Hrvatskoj prijavljuje nuspojave na cjepiva? Što kaže zakon, a što praksa?

 

Hrvatska udruga roditelja aktivista (HURA) ovih je dana uputila pismo u uredima predsjednika i premijera te klubovima zastupnika tražeći žurnu regulaciju praćenja sumnji na nuspojave cijepljenja.

 

U situaciji u kojoj nam dolazi novo cjepivo, legitimno je pitanje mogućih nuspojava. Doktorica Demirović je istaknula da pitanje nuspojava obuhvaća sva postojeća cjepiva. Naime, prema podacima agencije za lijekove istaknuto je da se na visokom trećem mjestu uzročnika bolesti nalaze lijekovi, odmah iza kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.

 

Ne postoji lijek ili cjepivo bez nuspojava. Važno je znati kako se nikako ne bi trebalo uspoređivati nuspojave lijekova i cjepiva.

 

Cjepiva se daju zdravoj djeci, a lijekovi se daju ljudima koji imaju neku tegobu. Teška oštećenja zdravlja bi trebala biti svedena na nulu, ako govorimo o cjepivima.

 

Cjepiva se najčešće masovno daju u dječjoj dobi, i to na način da je regulirano Zakonom kao obveza, uz sankcioniranje odbijanja. Za lijekove ne postoji obveza primjene.

 

Najvažnije je spomenuti upravo praćenje sumnji na nuspojave koje određena cjepiva izazivaju. To je najvećim dijelom regulirano u Zakonu o lijekovima i Pravilnikom o farmakovigilanciji. Pravilnikom je propisano da su svaki zdravstveni radnik, proizvođači lijekova i nositelji odobrenja dužni prijaviti sumnju o nuspojavi. A u slučaju cjepiva postoji – teoretski – dužnost da se osim HALMED-u, nuspojave prijavljuju i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Za nepostupanje po propisima propisana je visoka novčana kazna, čak od 30.000 kn do 50.000 kn.

 

Zdravstveni radnici koji su dužni prijaviti sumnju na nuspojavu nisu dužni dokazati uzročno-posljedičnu vezu između nuspojave i cijepljenja, budući da se ta prijava dalje istražuje. No, to je u teoriji, dok je u praksi sve potpuno drukčije, o čemu Alma Demirović ima osobno iskustvo.

 

Liječnica njenog djeteta nije prijavila nuspojavu. Tada je krenula istraživati detaljnije. Tada je otkrila nekoliko vrlo ozbiljnih anomalija sustava koji se izravno odražavaju na zdravlje građana.

 

Nadzor nad zdravstvenim djelatnicima zapravo je temeljni propust u tom sustavu. Prema podacima koje smo prikupili u praksi niti jedna institucija ne smatra se nadležnom u postupku nadzora nad liječnikom koji je propustio prijaviti sumnju na nuspojavu cijepljenja, a odgovor smo pokušali dobiti od Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Ministarstva zdravlja, HZJZ-a, Hrvatske liječničke komore i brojnim drugima.

 

Činjenica da ne postoji praksa prijavljivanja sumnji na nuspojave najbolje se vidi po broju prijavljenih sumnji na nuspojave koji su sadržani u statističkim izvješćima na stranicama HZJZ-a i HALMED-a.

 

Važno je redovito prijavljivati nuspojave jer prijave sumnji na nuspojave služe tome kako bi se skupile nove informacije o nekim poznatim nuspojavama i kako bi se uočile neke nepoznate nuspojave. Naime, većina informacija koje mi kao korisnici i čak institucije dobiju od stranih proizvođača jesu dobivene tijekom kliničkih ispitivanja – a ne možemo u potpunosti biti sigurni u nepristranost i vjerodostojnost takvih informacija obzirom na očiti sukob interesa.

 

Osim toga, u većini tih istraživanja, osobito koja su rađena za dječja cjepiva, a koja su provođena još prije nekoliko desetaka godina, bitno je za reći da nisu provedena na dovoljno velikom reprezentativnom uzorku ispitanika. Prema dostupnim podacima čak niti duljina trajanja ispitivanja nije dovoljno duga.

 

Zbog navedenoga, činjenica je da bi tolerancija na teške nuspojave u slučaju cjepiva trebala biti nepostojeća.

 

U posljednjim dvjema minutama emisije, Josipa Rodić, dr. med., predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, izjavila je kako im jako bode oči strašno puno sličnosti između cjepiva protiv svinjske gripe koje se pokušalo progurati prije desetak godina i ovog cjepiva. Sličnosti su da cjepivo nije bilo provjereno, bilo najavljivano kao nekakvo spasonosno cjepivo i onda ste ga na kraju, kad se ispostavilo da je odaziv jako mali, to cjepivo zapravo platili dva puta: prvi puta kada ste ga uvezli u domovinu, a drugi puta kada ga morate uništiti jer ga ne možete baciti u smeće nego morate platiti spalionice u Beču.

Releated

Važno je da dobro spavamo!

Koja su najsuvremenija otkrića istraživanja koja ispituju povezanost imunološkog sustava i spavanja? Somnolozi su iznimno naglašavali važnost sna tijekom proljetne epidemije Covida-19. U laboratorijskim uvjetima su bile osobe, primjerice, u jednom istraživanju izložene istom respiratornom virusu gornjih dišnih puteva. Jednoj su testnoj grupi odgađali san, a druga je normalno spavala. Oni koji su spavali manje […]