Ima li Pfizerovo i Modernino cjepivo zaista 95%-tnu učinkovitost?

April 6, 2021April 23, 2021

Prenosimo analizu i prijevod teksta koji je objavio Peter Doshi, pridruženi urednik, The BMJ-a, jedan od najvećih i cjenjenijih peer reviewed časopisa iz područja medicine na svijetu.

Cjelokupna dogma o uzvišenosti ovih cjepiva proizašla je iz po jedne studije za svako cjepivo, koje su objelodanjene nakon primarnih analiza. Te su studije imale za cilj objaviti podatke o njihovom tijeku, koje su se nakon toga dalje nastavile provoditi prema protokolima. Dobra je vijest da je zaključeno kako se cjepivo može dalje razvijati i ispitivati na ljudima. Moguć je bio i ishod da su cjepiva preopasna da bi se nastavilo s daljnjim ispitivanjem, ili nedovoljno učinkovita da bi se uopće s njima nastavilo Podaci preliminarnih analiza navodno su dokazali iznimnu učinkovitost. No je li to zaista tako? Iz podataka dobivenih tijekom prvih par mjeseci ispitivanja (koja će trajati godinama) zaključeno je da je cjepivo sigurno za daljnje eksperimentiranje. Uz to, pripisali su cjepivima učinkovitost od 95% jer se ta brojka dala iščitati iz statističkih analiza.

O tome kako se jedno sasvim novo, eksperimentalno cjepivo uspješno razvilo u niti godinu dana, do faze kada se ono može davati široj populaciji uz tvrdnju da štiti s 95%-tnom učinkovitošću, dalo bi se i trebalo bi se raspravljati. Posebno upada u oči visoka učinkovitost, koju su zaista stručnjaci naknadno analizirali. Peter Doshi, kolumnist portala The BMJ opinion 4.1.2021. zaključuje da trebamo više detalja o tome kako je izračunata učinkovitost, kao i činjenicu da bismo trebali dobiti na uvid ‘sirove’ podatke na temelju kojih je analizirana učinkovitost cjepiva.

Naime, do nedavno su o samim studijama bili dostupni samo skromni podaci. To su primjerice bili protokoli po kojima će se provoditi ispitivanje te pokoja objava za medije. 5.2.2021. Peter Doshi uočio je da postoje dva znanstvena članka te 400-tinjak stranica znanstvenih izvještaja s podacima o učinkovitosti i sigurnosti Pfizerovog cjepiva koji su prezentirani unutar više izvještaja FDA-u (Regulatornoj agenciji SADa) prije izdavanja uvjetnog odobrenja za to cjepivo. Na temelju tih članaka i izvještaja, Peter Doshi je otkrio mnogo o vjerodostojnosti i značajnosti rezultata u vezi s efikasnošću.

Sva pažnja izvještaja za Pfizerovo cjepivo bila je usmjerena na iznimnu efikasnost; od 95% izračunatih na temelju ukupno 170 PCR pozitivnih rezultata od kojih je 8 bilo iz ispitivane skupine, a 162 iz placebo skupine. No uočio je da se u izvještaju za FDA spominje i još jedna analiza učinkovitosti, koja baš i ne ide Pfizeru u prilog. Naime, za razliku od efikasnosti izračunane na temelju podataka dobivenih analizom PCR testova ispitivane i placebo skupine kod studije za ‘širu javnost’, ova, namijenjena za FDA sadrži analizu učinkovitosti na temelju pojave simptoma COVIDA-19, a ne na temelju PCR testova. Suspektnih slučajeva COVIDA-19, ali nepotvrđenih PCR-om od ukupno 3 410 , iz ispitivane skupine bilo je 1 594, dok ih je iz placebo skupine bilo 1 816. Vidljiva je velika nezanemariva razlika u učinkovitosti koja se dobiva ako promatramo oboljele samo preko simptoma koji se manifestiraju kod bolesti COVID-19, u odnosu na one s pomoću PCR testa. Ako gledamo učinkovitost cjepiva na temelju toga u kolikom se postotku među cijepljenom populacijom pojavljuju simptomi COVIDA-19, zaključuje se da je učinkovitost cjepiva 19% (prema nekim izračunima eventualno 29%). Bilo da se radi od 19% ili 29%, svakako nije moguća učinkovitost veća od toga, i znajući da je minimalna učinkovitost od 50% koju cjepivo mora pokazati da bi ga regulatorne agencije eventualno uvjetno odobrile, cjepivo nikako nije trebalo biti odobreno.

Zanimljivo je da se taj podatak o lošijoj učinkovitosti Pfizerovog cjepiva (dobivene na temelju procjene ispitanika bez PCR testa) slučajeva ne nalazi nigdje unutar opsežnog izvještaja na temelju kojeg je donesena odluka o uvjetnom odobrenju, kao niti u drugim izvještajima objavljenima u eminentnim časopisima kao što je New England Journal of Medicine. To je objavljeno samo u izvještaju za FDA.

U ovu se raspravu mogu uvrstiti dodatni elementi u vezi s kriterijima prema kojima je zaključeno da su ispitanici potencijalno zaraženi s COVIDOM-19 –gledajući samo simptome koje su razvili, a koji su mogli poteći od neke druge respiratorne bolesti. Također, moguće je prigovoriti primjedbi da bi se PCR testiranjem pokazalo da je većina negativna na COVID-19 no to je svejedno prevelika razlika u učinkovitosti da bi se zanemarila. Usto, nepostojanje ovih informacija u službenom izvještaju primarne analize samo je po sebi sumnjivo. Moglo bi se isto tako polemizirati o mogućim lažno pozitivnim i lažno negativnim rezultatima PCR testova analizom kojih je dobivena tako visoka učinkovitost, kao i o mogućim ishodima analize kada bi se PCR metodom analiziralo onih 3 410 potencijalnih COVID-19 slučajeva, o čemu možemo samo nagađati. Svako daljnje razmišljanje vraća nas na činjenicu da su proizvođači cjepiva bili vrlo škrti na davanju informacija kad je riječ o podacima dostavljenima u službenim izvještajima.

Osim navedene, još jedna sumnjivost u vezi s Pfizerovim cjepivom odnosi se na činjenicu da je 371 osoba isključena iz analize efikasnosti, što je također objelodanjeno u izvještaju za FDA. Ne bi to bilo toliko čudno s obzirom na to da se i zbog devijacija u protokolu događaju isljučenja pacijenata, no sumnjivo je što je od tih 371, iz ispitivane skupine njih 311, a samo 60 ih je iz placebo skupine. Za razliku od Pfizera, kod Moderne je situacija drugačija: također je nekolicina ispitanika isključena iz studije, no u njihovom slučaju radi se o samo 36 ispitanika, od čega je 12 iz ispitivane skupine, a 24 iz placebo skupine. Ništa o detaljima protokol devijacija na temelju kojih su ispitanici isključeni iz studije ne piše niti u izvještaju za FDA niti u službenom izvještaju na temelju kojeg je donijeto uvjetno odobrenje. Ako uz navedeno dodamo poznatu činjenicu da su ispitanicima na ispitivanom pripravku masovno (3-4 puta više neko u placebo skupini) davani lijekovi protiv bolova, pogotovo u tijeku prvog tjedna nakon primitka cjepiva, osnovano se razvija sumnja da su se time potencijalno utišavale nuspojave i simptomi COVIDA-19.

Zaključno, jasna je potreba za podrobnijim pregledom ‘sirovih’ podataka kako bismo saznali odgovore na ova brojna pitanja. No problem je u tome što proizvođači cjepiva ne daju svoje podatke olako. Pogotovo jer klinička ispitivanja još traju. U slučaju Pfizera, podaci se dostavljaju na zahtjev, ali ne i za objavu, a Moderna će cjelovite podatke objaviti po završetku studije, što znači 2022. godine. Slična je situacija s AstraZenecom i ostalim proizvođačima cjepiva.

Izvori: