Lete dvije ovce iznad Banana Republike
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.
Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.
Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave. Opći akt ne može imati povratno djelovanje.
Zakonitu pravnu normu u pravno predviđenom postupku treba donijeti nadležno tijelo, njen sadržaj mora biti u skladu s Ustavom i sa zakonom te mora biti objavljenja. Neznanje o pravu škodi, no s druge strane od obveznika primjene ne može se očekivati pridržavanje propisa ako isti nije objavljen.
Vacatio legis u prijevodu s latinskog oprost od djelovanja zakona, označava razdoblje od objavljivanja propisa do trenutka njegovog stupanja na snagu čija je svrha ostaviti obvezniku nešto vremena da se pripremi na primjenu propisa.
10. srpnja, 2020. godine u Zagrebu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske temeljem članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti a u vezi sa člankom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite donio je odluku o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 koja sukladno točki IV iste stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u ,,Narodnim novinama”.
Ta formulacija očito je nesuglasna s čl. 90., st. 3. u vezi čl. 3. i čl. 5. Ustava zbog toga što otvara opciju da odluka stupi na snagu i prije trenutka njene objave u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske. Dakle, najkraće vakacijsko razdoblje prema Ustavu iznosi jedan dan pa je riječ o prvom danu nakon objave u Narodnim novinama. To ustavno pravno pravilo ujedno je i opće pravno pravilo o računanju rokova u pravu pri čemu se rokovi računaju na dane, a ne sate.
U Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3541/2015 i U-I-2780/2015 od 4. svibnja 2016. Ustavni sud podsjeća da vacatio legis služi da se pravni subjekti (adresati zakona) upoznaju i pripreme za preuzimanje obveza koje im propisuje novi zakon. Međutim, ne postoji mogućnost da se pravnim subjektima (adresatima zakona) nameće izvršenje obveze, propisane tim novim zakonom, već na dan publikacije zakona u službenom glasilu, a koje bi se trebale izvršiti do dana njegova stupanja na snagu, s posljedicom da se neizvršenje obveze na dan njegova stupanja na snagu smatra prekršajem. To je pogrešno shvaćanje funkcije publikacije zakona, pogrešno shvaćanje značenja i svrhe vakacijskog razdoblja, ali i pogrešno shvaćanje načina na koji se normativnim putem smiju nametati obveze pravnim subjektima u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava i zaštiti individualnih prava.
Dakle, ako prema ocjeni Ustavnog suda, iz 2016. godine, ne postoji mogućnosti pravnim subjektima nametati izvršenje obveze na dan publikacije zakona u službenom glasilu kako bi onda Ustavni sud, danas za konkretnu situaciju, ocijenio nametanje obveze tek danom donošenja iste?!
https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZAŠTITA/PDF_ZA%20WEB/Odluka%20-%20maske.pdf Objavljeno: 13. srpnja 2020. u sklopu https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/tko-ne-treba-nositi-masku-izuzece-od-obveze-nosenja-maske/
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_07_80_1508.html Datum tiskanog izdanja: 14.7.2020.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_07_81_1521.html Datum tiskanog izdanja: 15.7.2020.
- Svatko ima pravo na zdrav život.
- Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja.
- Svaka je osoba obvezna brinuti se o očuvanju i unaprjeđenju svoga zdravlja.
- Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.
Kisik je plin neophodan za održavanje i razvoj gotovo svih živih organizama jer sudjeluje u raznim biokemijskim procesima. Različite koncentracije kisika reguliraju osnovne fiziološke procese što je od iznimne važnosti za prilagodbu organizma na različitu nadmorsku visinu, mišićni rad, normalan metabolizam, te imunosni odgovor. Čovjek je osjetljiv na promjene tlaka i koncentracije kisika. Znanstvenici su došli do šokantnog otkrića da je u nekoliko tisuća godina razina kisika u atmosferi prepolovljena: bila je 38%, a danas je ispod 20%, i ima tendenciju daljeg smanjenja zbog zagađenja i industrijalizacije. Stoga nije teško zaključiti da mi jednostavno ne možemo dobiti onoliko kisika koliko našem tijelu treba. Kisik osigurava 90% naše energije. U nedostatku kisika, proizvodnja energije drastično opada, uz pojavu anaerobnih procesa koji uzrokuju gomilanje metaboličkog otpada te razvoj anaerobnih mikroorganizama zbog toga procesi izlučivanja u našem organizmu trebaju veliku količinu kisika kako bi oslobodili naše tijelo od otpadnih tvari i otrova. Moderni, sjedeći način života, stres koji čini mišiće napetima, plitko disanje, nekvalitetna prehrana, nedostatak kretanja, sve to uzrokuje smanjen unos kisika u organizam. Zbog «siromašne» opskrbljenosti kisikom, stanice postaju slabije i podložnije razvoju bolesti. Prvi su simptomi manjka kisika u organizmu umor, osjećaj hladnoće, slabljenje pamćenja i koncentracije, lupanje srca, bolovi u mišićima, vrtoglavica, razdražljivost, česte infekcije, probavne tegobe, natečeni zglobovi, opća slabost. Naime, stanice koje doživljavaju djelomični nedostatak kisika, odašilju lagane panične signale koje mi osjećamo kroz kontinuirani, neobjašnjiv osjećaj tjeskobe, nemira. Takva lagana upozorenja često se pripisuju unutarnjem osjećaju pojedinca ili se smatraju posljedicom nekog drugog izvora takvih osjećaja. Nešto od toga primijetili ste i sami, ali zbog niske razine kisika dolazi i do smanjenja apsorpcije važnih vitamina, minerala i drugih nutrijenata, što se ne može primijetiti odmah.
Dakle ukratko, zbog oslabljenih oksidacijskih procesa, u našem organizmu nakupljaju se otrovi koji uzrokuju nastanak bolesti. U normalnom metaboličkom funkcioniranju ti bi otrovi bili spaljeni i na uobičajene načine odstranjeni iz našeg organizma. Stoga je pomanjkanje kisika u tijelu indikator postojanja bolesti u tijelu, budući da je temeljni uzročnik degenerativnih bolesti. Nedostatak kisika u organizmu, hipoksija, uzrokuje razna oboljenja, a upravo tu činjenicu dokazuju otkrića dr. Otta Warburga (dobitnika dviju Nobelovih nagrada). U svom djelu «Metabolizam tumora», dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta: krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika). Otkrio je da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika. Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam kojim se naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika. Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranje. Tumorske stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kisikom.
https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1931/warburg/lecture/
https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/warburg-lecture.pdf
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4784299/
https://issuu.com/lijecnicke-novine/docs/ln-184web/55
Karcinom ima samo jedan početni uzrok: on je zamjena za normalno stanično disanje na bazi kisika s anaerobnim (nedostatak kisika) staničnim disanjem. Nedostatak kisika u organizmu glavni je uzročnik da stanice postanu kancerogene. Pravi su razlog alergija smanjeni oksidacijski procesi unutar našeg organizma, što uzrokuje da osoba postane nenormalno osjetljiva na unos određenih sastojaka izvana. Samo kada se oksidacijski mehanizam vrati na početnu razinu najviše učinkovitosti, ta osjetljivost se uklanja.
Znanstvenici ističu da je čovječje tijelo stvoreno da funkcionira na višim koncentracijama kisika nego što mu je to danas dostupno. Ukupno unesen sadržaj kisika kod većine ljudi danas značajno je manji nego što je potrebno za postizanje zdravlja, visoke razine energije i pravilnog metabolizma. Što je niža količina unesenog kisika, to je veća osjetljivost za kronična oboljenja.
Krunoslav Capak o nošenju maski: «Ne tražite od ljudi da nose maske u trgovini»
https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/tko-ne-treba-nositi-masku-izuzece-od-obveze-nosenja-maske/
Licemjerje, dvoličnost ili hipokrizija je ljudska osobina u kojem pojedine osobe ili skupine navode da se drže pojedinih vjerovanja, standarda, kvaliteta, vrlina, ponašanja, vrijednosti ili nekih drugih karakteristika, a u stvari njih sustavno krše. To je čin kojim se osuđuje ili poziva na osuđivanje drugoga dok je kritičar i sam kriv za ono za što osuđuje drugoga, te praksa vršenja nekih radnji kojima se ta osoba ili skupine izričito protive i otvoreno kritiziraju. Dvoličnost je dakle nepraćenje onih vrlina koje neka osoba ili skupine otvoreno pridikuju. Označava nemoralno ponašanje kojem se osoba predstavlja drugačije nego što je u stvarnosti. “Hipokrit” u antičkoj Grčkoj je bio termin za glumca odnosno osobu koja namjerno zavarava druge.
Usredotočenošću optužnicom protiv mikroorganizama i virusa kao primarnih i usamljenih pokretača bolesti, dok je ukupna količina gena mikrobioma 100 do 150 puta veća od količine gena u svim stanicama ljudskog tijela, zanemarujemo činjenicu da su različiti čimbenici poput toksina iz okoliša, smanjene razine kisika, nuspojava lijekova, psiholoških stavaka kao što su depresija i tjeskoba te hrana siromašna nutrijentima (vitamini, minerali, enzimi), povezani zajedno u uzroku bolesti tj. izbacivanju organizma iz njegove prirodne, biokemijske ravnoteže koja znači zdravlje.
”Lete dve ovce, jedna žuta druga desno. Koliko košta kilogram sira ako jež ima sedam godina?
Tako nam objašnjavaju koronu.”
Za one koji žele saznati malo više:
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/61/kisik.htm
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18500410/
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15340662/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2248418/