Kriza liječničke etike (u Hrvatskoj) ili?

Kodeks EFPIA-e (European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations) o javnom objavljivanju podataka zahtijeva od svih farmaceutskih kompanija koje su članovi EFPIA-e, javno objavljivanje podataka o prijenosima vrijednosti zdravstvenim radnicima i zdravstvenim organizacijama, kao što su potpore za sudjelovanje na medicinskim edukacijskim skupovima te naknade za predavanja i savjetodavne usluge, neovisno o tome odakle ti prijenosi vrijednosti do laze (unutar ili izvan zemlje).

U Hrvatskoj su prvi put takvi podaci objavljeni 2016. godine s podacima iz 2015. Objavilo ih je hrvatska srodna organizacija Inovativna farmaceutska inicijativa (IF!), članica EFPIA, s namjerom da potakne transparentnost i odgovori na zahtjeve javnosti koja sve više smatra da zdravstveni radnici pri donošenju odluka o zdravstvenim postupcima nisu vođeni samo kliničkim dokazima i iskustvom.

 

Početkom 2015. godine, na adrese zdravstvenih djelatnika iz farmaceutskih su tvrtki stizali upiti za objavljivanje podataka o prijenosima vrijednosti. U redovima zdravstvenih djelatnika nastala je svojevrsna panika pa su se obratili s brojnim pitanjima Hrvatskom liječničkom zboru koji je u veljači 2015. organizirao sastanak čiji je cilj očito bio umiriti liječnike koji su se pobojali za otkrivanje svoje povezanosti s farmaceutskom industrijom.

U pismu koje je potom poslano na adrese liječnika u Hrvatskoj (PDF), između ostalog, stoji:

“Navedeni kodeks, tj obveza koju nameće udruga EFPIA / IF! nije zakonska obveza, ne postoji zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj, a niti direktiva iz EU.

Sastanak je protekao u pozitivnoj atmosferi, a nazočni članovi Upravnog vijeća IFI-a prihvatili su stav Izvršnog odbora HLZ-a, da se podaci prikazuju i objavljuju kao skupno, agregirano izvješće, a bez navođenja imena liječnika kojima su prenesene vrijednosti od strane proizvođača lijekova.

Drugim riječima, na upit predstavnika farmaceutske kompanije da li liječnik želi individualni ili skupni prikaz podataka o prijenosu vrijednosti, liječnik se slobodno odlučuje za skupni ili agregirani prikaz podataka o prijenosu vrijednosti, a bez posljedica na daljnju suradnju sa farmaceutskom kompanijom.

Uzimajući okolnosti podneblja u kojem živimo, do daljnjega individualno izvješćivanje podataka vezanih uz prijenos vrijednosti, odnosit će se samo na liječnike koji to izričito zahtijevaju.”

Dakle, uzele su se okolnosti podneblja, valjda mediteranskog ili balkanskog, koruptabilnog, pa se Kodeks malčice prilagodio našim liječnicima.

Iz izvješća za 2016. godinu vidljivo je da je tek 12 % hrvatskih liječnika “to izričito zahtijevalo”. Ovako mali postotak liječnika koji su “to izričito zahtijevali” ne doprinosi, epidemiološkim riječnikom rečeno, “kolektivnoj transparetnosti” pa bismo kao javnost trebali zahtijevati da se taj postotak svakako poveća barem na 95%. Nešto u tom Kodeksu treba mijenjati.

Kao zanimljivost napomenimo da, za razliku od malih pacijenata koje treba cijepiti i njihovih skrbnika, liječnici imaju pravo na INFORMIRANI PRISTANAK o tome hoće li se njihovi podaci objaviti pojedinačno.

Početkom lipnja ove godine stiglo je, pak, na adresu predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željka Krznarića pismo predsjednika Slovenskog liječničkog zbora (Slovensko zdravniško društvo) prof. dr. Radka Komadine, dr. med, a kojim se upozorava hrvatske liječnike koji se agresivno reklamiraju u Sloveniji da postoji Kodeks liječničke etike, u Sloveniji izmijenjen i dopunjen u listopadu 2016. godine.

Pismo završava ovim riječima: “Stoga vas u ime Slovenskog liječničkog zbora molimo da vašim članovima prenesete naš zahtjev da prilikom promicanja svojih usluga uzmu u obzir principe koji su zapisani u Kodeksu i kojih se pridržavaju slovenski liječnici. … Siguran sam da se slažemo da komercijalno medijsko pojavljivanje specijalista, domaćih i stranih, koji ne poštuju medicinsku etiku ne smanjuje samo našu vjerodostojnost i time vrijednost naših usluga, već kod ljudi uglavnom smanjuju povjerenje u zdravstveni sustav i stručnost naših djelatnika.”

Treba li išta dodati?

Pripremila: Suzana Peša Vučković

Izvori:

Prijenos vrijednosti inovativnih farmaceutskih kompanija prema zdravstvenim radnicima i organizacijama u prošloj godini iznosio 105 milijuna kuna (PDF), IF! – priopćenje za javnost od 1. srpnja 2016. (Više: Inovativna farmaceutska inicijativa)

Kodeks EFPIA-e o javnom objavljivanju podataka – Metodološke bilješke Hrvatska (PDF), Sanofi – objava od 22. lipnja 2016.

The EFPIA Code

Privatna korespondencija