Al Jazeera Balkans o nuspojavama s dr. Demirović, dr. Francetićem i dr. Krnićem

Danas, 16. prosinca 2018., na Al Jazeeri Balkans emitiran je prilog naslova “Raste broj zaprimljenih sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj”. 

Slažemo se s pravilom kliničke farmakologije: “Što je bolest teža, pristajemo na teže nuspojave lijeka“. Budući da cjepivo dajemo ZDRAVOM djetetu, prag tolerancije na nuspojavu cjepiva mora biti približan nuli. Ne može uključivati čak i SMRT!

Više od 60 tisuća ljudi pogledalo je na društvenim mrežama video u kojem jedna doktorica i majka poziva sve roditelje da obrate pažnju na lijekove i cjepiva koje daju svojoj djeci.

 

Transkript priloga Al Jazeere Balkans možete pročitati ovdje:

“Odlučila sam se obratiti upravo vama, dragi roditelji, kako bih vam ukratko pojasnila zašto je prijavljivanje sumnji na nuspojave lijekova od iznimne važnosti i zašto se to tiče upravo vas.” (dr. sc. Alma Demirović, dr. med.)

Liječnica Alma Demirović nije jedna od onih koji su protiv cijepljenja. Na istup u javnosti potaknulo ju je vlastito iskustvo. Petogodišnja kći samo nekoliko tjedana nakon cijepljenja počela je dobivati prve simptome alopecije, bolesti gubitka kose.

“Uzroci za to stanje, konkretno njeno, mogu biti različiti, kao i za svaku autoimunu bolest, ali nakon što isključite sve uzroke i vidite da imate potpuno zdravo dijete, onda se nekako nameće logičan zaključak da možda cjepivo i nije tako sveto kao što nam se predstavlja.” (dr. sc. Alma Demirović, dr. med.)

Nuspojave je prijavila Agenciji za lijekove i medicinske proizvode koja provodi nadzor i kontrolu lijekova dostupnih na tržištu. Po Zakonu o lijekovima, prijavljivanje je obvezno i za ljekarnike i za zdravstvene djelatnike, a broj zaprimljenih sumnji na nuspojave raste. U prethodnoj godini (2017.) bilo ih je 10% više nego u 2016.-oj, čak 3.840, od kojih se 146 odnosi na cjepiva.

65% prijava nisu ispunile kriterije prema kojima se nuspojava smatra ozbiljnom. Nad lijekovima na koje se odnosi ostalih 35% prijava vršit će se nova testiranja. Farmakolozi tvrde: nema lijeka koji nema nuspojavu. S godinama postaju sve dostupniji (lijekovi), pa je i to jedan od razloga zašto ih je sve više (nuspojava).

“Pitanje je samo da li je škodljivost lijeka ili nuspojave prihvatljiva s obzirom na ozbiljnost bolesti koju liječi. Pa je to ujedno i jedno od pravila: što je ozbiljnija bolest, to smo spremniji i mi i pacijenti prihvatiti rizik ozbiljnije nuspojave.” (prof. dr. sc. Igor Francetić, dr. med.)

Zakon propisuje novčanu kaznu od najmanje 4.000 eura za one koji ne prijave nuspojavu. 

Almina bitka krenula je kada je htjela saznati tko u tom slučaju provodi nadzor nad radom liječnika koji prijavljuju, odnosno ne prijavljuju nuspojave. Iz Ministarstva zdravstva dobila je odgovor da je to posao Agencije za lijekove, dok Agencija tvrdi da je to posao Ministarstva i Liječničke komore, a iz Liječničke komore tvrde da to nije u njihovoj nadležnosti. 

“Nekoliko tih dopisa ide u krug. Ostajemo na činjenici da se ne zna na kraju tko je nadležan, a da se nadzor i dalje ne provodi.” (dr. sc. Alma Demirović, dr. med.)

“Sam taj proces se odvija u uskoj suradnji između Agencije i Ministarstva zdravstva. Ono što je zapravo nezgodno u toj cijeloj provedbi tog nadzora je činjenica da je sama obveza prijavljivanja utemeljena na jednoj subjektivnoj procjeni, znači, svakog zdravstvenog radnika.” (Darko Krnić, dr. med., Agencija za lijekove i medicinske proizvode)

A mala je mogućnost da svaki liječnik prijavi baš svaku nuspojavu. 

“Švedska koja ima vrlo dobro organiziran sustav praćenja nuspojava prijavljuje otprilike svaku treću nuspojavu koja se desi. Dakle, ne može se ići nikad na apsolutno prijavljivanje, da se svaka nuspojava prijavi, ali je važno da se prijavi što više.” (prof. dr. sc. Igor Francetić, dr. med.)

Prema podacima Agencije za lijekove, polovica prijava dolazi od liječnika, a nuspojave najmanje prijavljuju oni koji ih proživljavaju, korisnici lijeka, odnosno pacijenti.

Melita Vrsaljko, Al Jazeera, Zagreb