Majčino mlijeko najbolja je hrana za novorođenče i dojenče. Majčino mlijeko uistinu je “živa hrana”; prilagođeno je i zadovoljava sve djetetove potrebe tijekom prvih mjeseci, pa i godina odrastanja. Dojenje pruža višestruku dobrobit novorođenčetu i dojenčetu, ali i majci koja ga doji. Većini mladih roditelja, a posebice majki, te jednostavne činjenice zasnovane na “prirodnom poretku stvari” niti ne treba dokazivati.

Ipak, još uvijek postoje pojedinci, pa i oni zdravstvene ili prehrambene struke, koji iz uvjerenja ali još daleko više zbog osobne zarade i povlastica, promiču hranjenje male djece na bočicu životinjskim (napose kravljim) ili umjetnim mlijekom. Neovisna znanstvena istraživanja, međutim, potvrdila su da je majčino mlijeko, kao i sam čin dojenja, najbolji izbor za dječje zdravlje. Dapače, istraživanja su dokazala da su djeca koja nisu hranjena majčinim mlijekom u prosjeku slabijeg imuniteta te shodno tome podložnija infekcijama, alergijama i drugim zdravstvenim tegobama.

Tijekom trudnoće, antitijela prelaze s majke na dijete kroz posteljicu te se na taj način imunološki sustav razvija i prije rođenja. No imunološki sustav novorođenčadi još nije potpuno sazrio te ga valja i nadalje jačati. Majčino mlijeko pruža najbolju imunološku zaštitu od zaraznih i drugih oboljenja. Dojenje majčinim mlijekom od neprocjenjive je važnosti za razvoj i jačanje imunoloških odgovora djeteta na infekcije, posebice dišnog i probavnog sustava.

(foto: Davor Puklavec / PIXSELL; izvor: vecernji.hr)

“Majčino mlijeko nije ništa drugo nego majčina krv koja se u grudima pretvara u bijelu, slatkastu tekućinu. Prvih nekoliko dana nakon poroda javlja se kolostrum, žućkasta tekućina, koja ne izgleda kao mlijeko ali je nevjerojatno vrijedna… To je početak koji treba omogućiti svakom djetetu, jer ne postoji zamjena za ovu čudesnu hranu. Kolostrum se razvija u grudima prije nego li se dijete rodi i zadržava se tri dana nakon rođenja. Bogat je bjelančevinama a sadrži i antitijela koja dijete štite od mnogih bolesti, uključujući dječju paralizu (polio), gripu, salmonelu i slično.”, ističe makrobiotičarka Jadranka Boban Peić u knjizi “Prirodno i zdravo za bebe i djecu“, pozivajući se na navode britanske pobornice prirodne trudnoće i poroda Sheile Kitzinger iz knjige “The Experience of Breastfeedung” (“Iskustvo dojenja”).

Također naglašava: “Utroba novorođenčeta u imunološkom je smislu vrlo ranjiva i kolostrum ima važnu ulogu osiguravajući primarnu zaštitu s tekućinom bogatom imunoglobulinom, koji je zastupljen u većem postotku nego u majčinoj krvi. Bez te zaštite novorođenče je izloženo bakterijskim i virusnim infekcijama.”

“U nekoliko dana kolostrum se mijenja u rijetko mlijeko i potkraj drugog tjedna postaje zrelo mlijeko. Majčino mlijeko sadrži sve potrebno za ljudsko tijelo… Također, ono sazrijeva i mijenja se u skladu s djetetovim potrebama. Ako majka ima dovoljno mlijeka i dijete se dobro razvija, tijekom prvih šest mjeseci ništa, osim mlijeka, nije potrebno, čak ni voda. … Majčino mlijeko je i više od hrane i ono ima imunološku i protu-upalnu vrijednost. To je najsigurnija zaštita koju možete pružiti djetetu u …prvih nekoliko mjeseci života.”, napominje Jadranka Boban Peić.

Protu-upalne tvari u majčinom mlijeku (Izvor: “Prirodno i zdravo za bebe i djecu”)

Tvar                                                                             Djelatna protiv

Imunoglobulin A                                  virus dječje paralize, salmonela, shigella, pneumococus,

                                                               esherichia coli

Masne kiseline                                     herpes simplex, stafilococus

Makromolekule nonimuglobulina      herpes simplex, stomatitis virus

Mliječne stanice (bijela krvna zrnca) multipla infekcija (uključujući i esherichiu coli)

Lactoferrin                                              esherichia coli, candida

Lactoperooxidaza                                 streptococus, salmonela, esherichia coli

Lysozyme                                               salmonela, esherichia coli

Lactobacillus bifidus                             crijevna patogeneza

Majčino mlijeko štiti, između ostaloga, od ekcema, astme, žutice, dječjeg dijabetesa,… Dojenje duže od tri mjeseca uvelike smanjuje alergije na hranu. Djeca dojena šest mjeseci i duže puno manje su sklona upalama uha, prehladama, proljevnim infekcijama,… Hranjenje djeteta majčinim mlijekom smanjuje mogućnost pojave sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS, poznat pod nazivom “smrt u kolijevci”), pretilosti, dijabetesa tipa I i II, dječje leukemije,…

Dobrobit od dojenja djeteta majčinim mlijekom bit će potpuna ukoliko je mlijeko zadovoljavajuće kakvoće. Kakvoća mlijeka ponajprije ovisi o izboru majčine prehrane; “preporučuje se raznolika prehrana s puno povrća i žitarica te uglavnom kuhanim jelima”. Također je važno da majka osigura mir tijekom dojenja, kao i potporu i razumijevanje supružnika i ostalih članova obitelji. Preporučuje se dojiti dijete “sve dok su majka i dijete sretni i zadovoljni”; do četvrtog ili šestog mjeseca dijete se može isključivo dojiti, a potom nastaviti dojiti uz hranjenje sve do jedne i pol ili dvije godine, pa i duže.

Gorana Vidnjević Fabijanić u napisu Što treba znati o produženom dojenju?, objavljenom na portalu Roda.hr, ističe da majčino mlijeko sadrži obilje antitijela tijekom cijelog razdoblja laktacije. Dodaje da se koncentracija nekih od zaštitnih činitelja u majčinom mlijeku čak povećava u drugoj godini dojenja i tijekom razdoblja prestanka dojenja. Prenosi i tvrdnju Američke akademije liječnika obiteljske medicine da djeca dojena 16 do 30 mjeseci daleko rjeđe obolijevaju, a ako se i razbole, razdoblje liječenja traje kraće. Prema zaključcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), napominje, povećanjem stope dojenja moglo bi se spriječiti i do 10 posto smrtnosti djece mlađe od pet godina.

(fotoizvor: Facebook profil Vicky Greene)

Slikoviti prikaz djelotvornosti majčinog mlijeka koje “tjera” bakterije i pri produženom dojenju pružila je na svojem Facebook profilu Vicky Greene, studentica prve godine biološke znanosti sa South Devon sveučilišta u Velikoj Britaniji. Kapnula je uzorke majčinog mlijeka u središte devet Petrijevih zdjelica koje su sadržavale bakteriju Micrococcus luteus. Ta bakterija je prisutna na ljudskoj koži i nije patogena za čovjeka, ali kod osoba s oslabljenim imunitetom može izazvati infekcije. Neki dodani uzorci potjecali su iz majčinog mlijeka kojim je dojeno 15-mjesečno dijete, a drugi iz majčinog mlijeka kojim je hranjeno trogodišnje dijete. “U središtu Petrijevih zdjelica, gdje je bilo položeno majčino mlijeko, bakterija je potpuno nestala jer ju je majčino mlijeko ubilo.”, navodi Ana Šefček u napisu Nevjerojatan dokaz iscjeljujućih moći majčinog mlijeka, objavljenom na portalu Klokanica.24sata.hr.

U slučaju da istodobno doji i uzima lijekove, majka se treba posavjetovati s liječnikom kako lijekovima ne bi ugrozila djetetovo zdravlje. Lijekovi u majčino mlijeko ulaze u koncentriranom obliku; lijekovi s visokim pH faktorom (“kiseliji lijekovi”) ulaze u mlijeko u većoj koncentraciji nego lijekovi koji imaju niži pH faktor. Neki lijekovi se vežu za bjelančevine u majčinom mlijeku i mogu smanjiti količinu bjelančevina koje dijete prima. Unos kofeina, koji se nalazi primjerice u kavi, kola-pićima, čaju… ali i u nekim lijekovima, tijekom trudnoće i dojenja preporučuje se izostaviti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru, jer nakupljanjem u tijelu djeteta kofein izaziva nesanicu, nemir, hiperaktivnost, plač,…

Ako majka ne dobije ili izgubi vlastito mlijeko, najbolja zamjena je mlijeko druge dojilje, a u slučaju da ga ne može osigurati mlijeko od žitarica. Mlijeko od žitarica po kakvoći i sadržaju hranjivih tvari najbliže je majčinom mlijeku. Pri tome valja podsjetiti da svaka prerađena žitarica gubi na kakvoći te je najhranjivije ono mlijeko koje sami napravimo.

“Kada dojite, činite nešto najljepše i najprirodnije što vam se može dogoditi u životu, a svojem djetetu stvarate temelje zdravlja koji će ga u pozitivnom smislu obilježiti za cijeli život.”, zaključuje Jadranka Boban Peić.

Pripremio Goran Majetić, Građanska inicijativa Cijepljenje – pravo izbora

Comments closed.