Na stavove Ines Strenje Linić, predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, te Siniše Varge, podpredsjednika istoga Odbora, izrečene 8. ožujka 2017. godine na sjednici Odbora posvećenoj cijepljenju i objavljene na portalu Dnevno.hr u napisu ”Ako se 37 posto ljudi ne bude cijepilo, vratit će se bolesti poput rubeole, ospica…”, osvrnula se Đula Rušinović Sunara, stručnjakinja za prava pacijenata i glasnogovornica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata:

Đula Rušinović Sunara

Odakle saborskom Odboru za zdravsto i socijalnu politiku zaključak kako je cijepljenje najučinkovitiji oblik sprječavanja zaraznih bolesti kada je više nego svakome jasno da su za opću zaštitu od zaraznih bolesti daleko važnije opće mjere, a ne posebne mjere zaštite od zaraznih bolesti? Nije jasno što sam rekla? Naravno, na to i računaju! Dakle, parafrazirajući: više je zaraza spriječilo pranje ruku negoli ijedno cjepivo! Dakle, ne stoji tvrdnja da je cijepljenje najučinkovitiji oblik sprečavanja zaraznih bolesti!

Sljedeće tvrdnja se odnosi na nuspojave i tvrdi se kako su one manje u odnosu na dobit. Odakle podatak kolika je dobit? Nitko ne može ničime dokazivati da je cijepljenje smanjilo pobol od određenih zaraznih bolesti jer za tako nešto ne može provesti istraživanja na znanstvenoj osnovi, a za posljedice se itekako dobro zna jer su pobrojane u nizu mogućih komplikacija. Odbijanjem cijepljenja ne zadire se u sigurnost ukupnog društva, koliko to može činiti prisila, represivne mjere, prijetnje, ucjenjivanje. Zemlje u kojima se ukinula obaveza cijepljenja zadržale su pa i povećale obuhvat procijepljenosti!

Zašto je opasnost za naciju ili za koga predstavlja opasnost da se vlastito pučanstvo cijeni i poštuje barem toliko da ih se ne smatra glupima “a priori”? Naime, obaveza cijepljenja je jedno, a visoka procjena potrebe cijepljenja je sasvim nešto drugo! Onaj tko to poistovjećuje je ili neuk, ili zlonamjeran i pretenciozno servira laži općem pučanstvu. Odbijanjem cijepljenja, kada bi se i zadiralo u to koliki će biti pobol od neke zarazne bolesti, ne krše se ničija prava nego se koristi pravo na osobnu slobodu ne prelaska preko ceste nego odbijanja da netko unosi neku stranu supstancu u nečiji organizam bez privole.

Citat Siniše Varge: Izazivanje povratka tih bolesti, koje mogu značiti i smrt…

Komentar: Čime se izaziva povratak bolesti čiji su uzročnici još jedino prisutni zato što ih se uzgaja da bi se proizvodila cjepiva? Tko kaže da se 37% ispitanika odredilo protivno cijepljenju ako se odredilo da žele da im se da mogućnost da odbiju cijepljenje? Očito onaj tko misli da nema razloga za cijepljenje osim prisile. Na takav način se ne može zadržati procijepljenost te je takva tvrdnja najodgovornija za odbijanje cijepljenja. Nemogućnost odabira podrazumijeva da se nameće obaveza kako se isto ne bi nikako odbilo, a onda je zaključak kako je to i upitna, a ne korisna metoda zaštite od bilo čega. Tvrdnja da će se vratiti bolesti jest nebulozna jer praksa pokazuje da se procijepljenost povećava nakon početnog manjeg pada i da se zapravo ni time ne sprječava pojavnost bolesti jer se iste očito pojavlju radi cijepnih sojeva virusa.

Citat Ines Strenje Linić: HIV pozitivna djeca…

Komentar: Ovakve izjave potvrđuju da se Ines Strenja Linić izjašnjava da su opasnost za društvo oni koji su zdravi. Ili društvo čine samo bolesni pa su zdravi opasni? Solidarnost ne može biti nasilan čin već dragovoljni doprinos zajednici koju se voli i cijeni, doživljava kao vlastitu obitelj i na taj način i prema njoj ophodi. Ukoliko netko želi biti solidaran prema onima koji ga zlostavljanju doista bi bio blesav!

Citat Ines Strenje Linić: … medicina utemeljena na dokazima … I novinarski navod: Kao primjer navela je dječju paralizu…)

Komentar: Ni jedna od dvije navedene tvrdnje nije ničim u praksi potvrđena te predstavlja izmišljotinu jer medicina utemeljena na dokazima nije mogla dokazati da je ijedno cjepivo učinkovito, a ponajmanje je utvrđeno da bi se bolesti vratile kada bi se ukinula obaveza cijepljenja, jer je čak, sasvim suprotno tome, procijepljenjost jednaka ili veća nakon ukidanja zakonske obaveze. Dakle, obaveza cijepljenja izaziva reakciju na prisilu u obliku obrane i protivljenja. Bez prisile, ljudi će razmišljati je li to dobro ili nije. Ako se toga razmišljanja netko boji (pa zato traži prisilu i obvezu) onda je više nego jasno da nema jasne ili ikakve argumente za provođenje mjere zaštite od zaraznih bolesti putem cijepljenja.

Novinarski navod: Nakon 2010. dolazi do pada procijepljenosti…

Komentar: U čemu je tu problem? Koliko je oboljelih od tih bolesti u to vrijeme? Odakle iz toga zaključci kako je procijepljenost imala svrhu? Po navedenome, bilo je svejedno ukoliko je bilo manje ili više procijepljenjih…

Novinarski navod: 2015. prijavljeno je 148 nuspojava…

Komentar: A što su bile posljedice u preostalih 36? Zašto to nije objavljeno? Jesu li možda svih 36 autistični?

Novinarski navod: … cjepni obuhvat u svijetu obično korelira s razvijenošću zemlje

Komentar: … ali se oni s najvišim dohotkom počinju pitati čemu sav taj trošak pa imaju manji obuhvat od onih sa višim srednjim dohotkom….

Comments closed.