PRAVNI KUTAK ZA PEDIJATRE

IV. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SANITARNE INSPEKCIJE – ČL. 35. ZSI-a (* 1)

(* 1) Cjelina IV. Prava, obveze i ovlasti sanitarne inspekcije u PDF-u

korupcija-vaga-pravde-590x372

Zakon o sanitarnoj inspekciji NN (88/10)

OPĆE ODREDBE

Članak 2.

Sanitarna inspekcija obavlja poslove inspekcijskoga nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se utvrđuje zaštita zdravlja ljudi i to na području: sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, proizvodnje i stavljanja na tržište hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu i novu hranu te genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: GMO), proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija, stavljanja na tržište i uporabe biocidnih pripravaka, zaštite od buke i zaštite od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te na području zaštite javnozdravstvenog interesa.

Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja se nad građevinama, postrojenjima, prostorom, prostorijama, uređajima, opremom i osobama koje obavljaju gospodarske djelatnosti i djelatnosti na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije i prometa te na ostalim javnim mjestima.

II. PODRUČJE INSPEKCIJSKOGA NADZORA

Članak 6.

Sanitarna inspekcija na području sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti nadzire provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuju:

– provedba općih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane, osiguranje zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe, osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće, kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javnozdravstvenog interesa, osiguranje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na javnim mjestima, javnim zgradama, prostorima, prostorijama i opremom pravnih i fizičkih osoba i sredstvima javnoga prometa, osiguranje sanitarno-tehničkih uvjeta bazena, odvodnje voda i drugih otpadnih tvari, obavljanje obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije),

– provedba posebnih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti, prijavljivanje, prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih, obvezna protuepidemijska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, karantena),

– provedba ostalih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća, prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba, mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija),

– obavljanje drugih poslova i provedba drugih mjera kada je to određeno posebnim propisom.

III. USTROJSTVO

Članak 14.

Poslove sanitarne inspekcije obavlja Uprava za sanitarnu inspekciju ministarstva nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Uprava).
Sanitarnom inspekcijom Republike Hrvatske upravlja ravnatelj Uprave.
Ravnatelj Uprave jest glavni sanitarni inspektor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: glavni inspektor).
Glavni inspektor odgovoran je za zakonitost i ispravnost rada sanitarne inspekcije.
Glavni inspektor daje naloge i upute koje su obvezujuće za sve zaposlene u sanitarnoj inspekciji.
Glavni inspektor ima zamjenika (u daljnjem tekstu: zamjenik glavnog inspektora).
Zamjenika glavnog inspektora, na prijedlog glavnog inspektora, imenuje ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar). Zamjenik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru.

Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju ovlaštene osobe sanitarne inspekcije: glavni inspektor, zamjenik glavnog inspektora, viši državni sanitarni inspektori, državni sanitarni inspektori, viši sanitarni inspektori i sanitarni inspektori.

Poslove inspekcijskoga nadzora u prvom stupnju obavljaju sanitarni inspektori i viši sanitarni inspektori područnih jedinica Uprave, a u drugom stupnju državni sanitarni inspektori i viši državni sanitarni inspektori Uprave.

Članak 15.

Poslove sanitarnog inspektora i državnoga sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij: medicine, sanitarnog inženjerstva, biokemijskog inženjerstva, prehrambenog inženjerstva, bioprocesnog inženjerstva, kemijskog inženjerstva i tehnologije, inženjerske biologije, arhitekture, građevinarstva, inženjerske fizike, strojarstva ili elektrotehnike i računarstva te diplomirani profesori biologije odnosno magistri biologije, s najmanje dvanaest mjeseci radnog iskustva u struci i položenim državnim stručnim ispitom.

Poslove višega državnoga sanitarnog inspektora i višega sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka te ima 5 godina radnog iskustva u struci.

IV. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SANITARNOG INSPEKTORA

Članak 20.

U obavljanju inspekcijskog nadzora sanitarni inspektor je ovlašten pregledati sve radne i pomoćne prostorije i prostore, dokumentaciju, propisane evidencije, opremu, osobe, predmete rada i poslovanja koji su podvrgnuti sanitarnom nadzoru, uzimati izjave odgovornih osoba i iskaze svjedoka, obavljati uzorkovanja, fotografirati sve radne i pomoćne prostorije i prostore, predmete rada i poslovanja, opremu, osobe, a po potrebi koristiti i usluge istaknutih stručnjaka i pravnih osoba.

Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se i stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja odobrenu djelatnost, odnosno rad.

Sanitarni inspektor u skladu s propisima o zaštiti okoliša obavlja inspekcijski nadzor nad postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari, postrojenjima za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša te provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša (monitoring) utvrđenih u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš u okviru koordiniranih nadzora.

Članak 21.

Sanitarni inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se provode revizije u skladu s odredbama Zakona o hrani, potrebno je prethodno obavijestiti subjekt u poslovanju s hranom.

U slučaju odsutnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka sanitarni inspektor je obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti radnika koji je zatečen kod nadzirane pravne ili fizičke osobe, odnosno člana obitelji.
Sanitarni inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih utvrđuje identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osobe koje podliježu nadzoru obvezne su na zahtjev sanitarnog inspektora dati mu takvu ispravu.

Ako sanitarni inspektor utvrdi ili postoji sumnja da se određena djelatnost, za koju je zakonom propisano da se upisuje u upisnik ministarstva i/ili da se za obavljanje iste prethodno mora pribaviti rješenje ministarstva, obavlja bez rješenja, ili da se u stanu nalazi osoba OBOLJELA od zarazne bolesti koja se ne pridržava zakonom ili drugim propisom utvrđenih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, sanitarni inspektor će bez odgađanja zatražiti od nadležnoga suda izdavanje pisanoga naloga, po hitnome postupku, za pretragu prostora u kojem se djelatnost obavlja bez rješenja, odnosno stana te oduzimanje sredstava, predmeta i dokumentacije koji služe obavljanju te djelatnosti, odnosno i poduzimanje propisanih mjera. Nadležni sud će o tom zahtjevu riješiti u roku od 24 sata od primitka zahtjeva sanitarnog inspektora.

Članak 22.

O obavljenom inspekcijskome nadzoru sanitarni inspektor obvezan je sastaviti zapisnik.

Jedan primjerak zapisnika obvezno se uručuje stranci kod koje je izvršen inspekcijski nadzor.

O obavljenim nadzorima sanitarni inspektor obvezan je voditi evidenciju.

Članak 23.

Nadzirane pravne i fizičke osobe obvezne su sanitarnom inspektoru omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskoga nadzora.

Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su na zahtjev sanitarnog inspektora, u roku koji on odredi, dostaviti podatke te poslovnu dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskoga nadzora i eventualno daljnje vođenje postupka.

Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su na zahtjev sanitarnoga inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskoga nadzora ako sanitarni inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti nadzor, odnosno utvrditi činjenično stanje.

Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka ako u trenutku nadzora nije prisutna osoba određena za zastupanje od strane nadzirane pravne ili fizičke osobe.

Članak 27.

Sanitarni inspektor je ovlašten privremeno oduzeti predmete kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo.
Pravnoj ili fizičkoj osobi, od koje su predmeti oduzeti, izdaje se potvrda s točno naznačenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.

Sanitarni inspektor obvezan je u roku od osam dana od izvršenoga privremenog oduzimanja predmeta podnijeti optužni prijedlog radi pokretanja prekršajnog postupka i nadležnom sudu predati privremeno oduzete predmete, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

S privremeno oduzetim predmetima, do predaje nadležnom sudu, sanitarni inspektor ne može raspolagati (uništiti, prodati, darovati i sl.), osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Članak 35.

Ako sanitarni inspektor utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj obvezan je s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, podnijeti optužni prijedlog radi pokretanja prekršajnog postupka.

Sud kojemu je podnesen optužni prijedlog, sukladno stavku 1. ovoga članka, obvezan je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja optužnog prijedloga.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 40.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u određenom roku ili mu dostavi ili pripremi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 20., članak 21. i članak 23.),
2. ako ne dopusti inspektoru oduzimanje predmeta kojim je učinjen prekršaj (članak 27.),
3. ako ne dopusti inspektoru uzimanje uzoraka (članak 28.),
4. ako ne izvrši rješenje kojim je naređeno izvršenje radnje ili rješenja kojim je izrečena mjera (članak 30. i članak 31.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 41.

Za prekršaje iz članka 40. ovoga Zakona počinjene drugi put u roku od šest mjeseci uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaje počinjene treći put u roku od jedne godine uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti od šest mjeseci.

Smatra se da su prekršaji iz stavka 1. ovoga članka počinjeni drugi put, odnosno treći put, ako su počinjeni u roku od tri godine od pravomoćnosti posljednjeg rješenja o prekršaju.

mid_54e72101d0278

Napomena: Izvješća o izvršenim cijepljenjima, u obliku statistike – izražena u brojkama koliko je cijepljene djece i koliko necijepljene, dostavljaju se higijensko – epidemiološkoj ispostavi nadležnog zavoda za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba, neovlašteno otkrivanje detaljnijih pacijentovih podataka, izvan okvira Obrasca broj 6, je kršenje instituta liječničke tajne (vidi III. INSTITUT LIJEČNIČKE TAJNE I ZAŠTITA PACIJENTOVIH PODATAKA). Predmetna izvješća sastavljaju se sukladno čl. 59. Pravilnika na Obrascu broj 6 (PDF), čl. 61. Službena ili odgovorna osoba, konkretno sanitarni inspektor, koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti, konkretno neovlašteno uđe u pacijentovu kartoteku pa istim drugoj osobi, konkretno pedijatru i/ili roditelju maloljetnog pacijenta i/ili maloljetnom pacijentu prouzroči štetu, čini kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti inkriminirano pozitivnim Kaznenim zakonom. Sanitarni inspektor koji dođe općenito do podatka maloljetnog pacijenta zaštićenih liječničkom tajnom, a konkretno s Obrasca broj 4, čl. 61. Pravilnika, ostvario je uz obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i obilježja kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka (kvalificirani oblik), a liječnik koji mu je te podatke otkrio ostvario je obilježja kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne (vidi III. INSTITUT LIJEČNIČKE TAJNE I ZAŠTITA PACIJENTOVIH PODATAKA). Sanitarni inspektor koji pristupi podacima maloljetnih pacijenata s pedijatrovog računala u ordinaciji bez vlastite pristupne šifre koristeći pedijatrovu, počinio je kazneno djelo neovlaštenog pristupa u zdravstvenoj ustanovi (pravna osoba s javnim ovlastima) inkriminirano čl. 266., st. 2. Kaznenog zakona. Podaci prikupljeni na opisani način (kaznenim djelima: otkrivanja liječničke tajne, zlouporabe položaja i ovlasti, nedozvoljenom uporabom osobnih podataka, te kaznenim djelom neovlaštenog pristupa) ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.

clause-192565_960_720

Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi NN (103/13)

V. PROVEDBA IMUNIZACIJE

Članak 55.

(1) Zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni radnici u privatnoj praksi koji obavljaju imunizaciju obvezni su odrediti mjesto i vrijeme obavljanja imunizacije i pojedinačnim pozivima pozvati sve obveznike na imunizaciju. Za maloljetnike poziv se upućuje roditelju ili staratelju uz naznaku prezimena i imena maloljetnika koji podliježe imunizaciji.

(2) Iznimno, pozivi se neće dostavljati učenicima osnovnih i srednjih škola. Služba za školsku medicinu županijskog zavoda za javno zdravstvo obvezna je pisanim putem izvijestiti školu o polaznicima određenih razreda koji podliježu imunizaciji, informacijama za roditelje o cjepivu i zaraznoj bolesti protiv koje se provodi imunizacija te o mjestu i vremenu obavljanja imunizacije. Kad god organizacijske mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je održati prethodni sastanak s roditeljima djece koja podliježu cijepljenju. Imunizacija učenika pojedinih razreda obavlja se u pravilu za vrijeme trajanja nastave u prostorijama zdravstvene ustanove ili u prikladnim prostorijama škole.

(3) Škole su obvezne primljene obavijesti proslijediti roditeljima/starateljima učenika te dovesti na imunizaciju sve učenike koji podliježu imunizaciji od određenih zaraznih bolesti.

(4) Pojedinačni poziv za imunizaciju dostavlja se na Obrascu broj 4. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Obrazac broj 4

Obrazac_broj_4

Kazneni zakon NN (61/15)

Nedozvoljena uporaba osobnih podataka

Članak 146. (NN 56/15)

(1) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi način učini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga članka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini prema djetetu ili tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život te osobne podatke fizičkih osoba o kaznenom ili prekršajnom postupku.

(4) Ako kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga članka počini službena osoba u obavljanju svojih ovlasti,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašteni pristup

Članak 266.

(1) Tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili računalnim podacima,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, Ustavnog suda Republike Hrvatske i međunarodne organizacije koje je Republika Hrvatska član, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

Zlouporaba položaja i ovlasti NN (144/12)

Članak 291.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

presuda-6715

Napomena: prema čl . 35. ZSI – a nema prekršaja u konkretnom slučaju iz najmanje 3 razloga pa onda niti pravne osnove za otkrivanje liječničke tajne:

1. Čl. 77. ZoZPZB NN(43/09) propisuje sankciju za roditelja tj. Skrbnika samo i isključivo ako ne izvrši obvezu ”imunizacije” protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi. TAJ PROPIS NE POSTOJI. Nije objavljen ni u Narodnim novinama ni na neki drugi način, stoga je nemoguće i protuustavno nepostojećim propisom nametati predmetnu obvezu roditelju, tj. skrbniku niti je iste moguće proglasiti krivima ne postupe li prema ”propisu” koji kao takav ne postoji. Isti čak nije moguće naći ni na službenim stranicama Ministarstva zdravlja, već se dobiva odgovor – Pronađeno 0 dokumenata. – . Sukladno čl. 90. Ustava NN(05/14) prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Navedenim je, osim čl. 90. Ustava NN(05/14), povrijeđeno i materijalno prekršajno pravo u smislu čl. 196., st. 1., t. 1. Prekršajnog zakona NN(157/13), je li djelo uopće prekršaj, odnosno zagarantirana Ustavom načela zakonitosti i krivnje.

2. Kršenje instituta informiranog pristanka (kriju se rizici, nuspojave, kontraindikacije i sastav cjepiva/cijepljenja).

3. Čl. 76., st. 1., 2. i 3. ZoZPZB NN (43/09) predviđa sankciju za pravnu osobu, pedijatra i odgovornu osobu u pravnoj osobi uz novčanu kaznu i mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od 6 mjeseci kao i trajno oduzimanje dozvole ako ne ne obavi imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksu na način određen propisima donesenim na temelju ZZPZB – a, a to se odnosi na Pravilnik o provođenju imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te drugim osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi koji proizlazi iz tog Zakona, odnosno donesen je temeljem ZZPZB – a. Stoga, pedijatar ima zakonsku obvezu utvrditi preosjetljivost na komponente cjepiva prije cijepljenja, propusti li to, on je u prekršaju prema čl. 76., st. 2 .i 3. ZZPZB – a, ako je pedijatar u prekršaju radi neutvrđivanja preosjetljivosti na sastav cjepiva, pravno je neodrživo da roditelj bude u prekršaju zato što ne pristaje cijepiti dijete na slijepo. Pedijatar koji je cijepio dijete bez prethodnog utvrđivanja preosjetljivosti na sastav cjepiva počinio je kaznena djela pokušaja teškog ubojstva i pokušaja nanošenja osobito teške tjelesne ozljede s neizravnom namjerom (svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje). Obzirom da kod nas nije praksa poštivati zakonsku obvezu činjenja imunopretraga prije cjepljenja radi utvrđivanja preosjetljivosti na komponente cjepiva (Pravilnik + uputa proizvođača), pedijatar ne smije bez istog cijepiti dijete jer mu to zakon brani kao i Ustav. Cijepiti dijete bez prethodnog utvrđivanja preosjetljivosti na svaku komponentu cjepiva radi provjere adekvatnosti cjepiva, odnosno isključenja kontraindikacija za cijepljenje i s uskratom informiranog pristanka jest činjenje liječničkog pokusa bez privole obzirom da se cijepljenjem zdravo dijete izlaže nuspojavama cjepiva, trajnom oštećenju i smrti. Liječnik je sukladno čl. 2. Zakona o liječništva NN (117/08) temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti koju obavlja poštujući sljedeća načela: 1. načelo kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva, 2. načelo povjerenja između liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji, 3. načelo poštivanje prava pacijenata, 4. načelo neovisnog i profesionalnog djelovanja te načelo očuvanja i promicanja slobode i ugleda liječničkog zvanja, 5. načelo promicanja dostojanstvenog i odgovornog profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije. Zdravlje pojedinca, a samim time i skupine (ako se pojedinačno štiti svaki član skupine, istim se nužno štiti i cjelokupna skupina tj. pučanstvo), liječniku je obveza po Hipokratovoj zakletvi, odnosno ne štetiti vlastitom pacijentu kao pojedincu tako da liječnik ne smije nikako pristati cijepiti ni jedno dijete čiji roditelj ne daje pristanak jer je zasigurno svako unošenje bilo koje strane tvari u organizam potencijalno opasno i ne smije se davati na silu ni kada se dobije naredba s političke strane jer je to kontra liječničke etike a sukladno Hipokratovoj zakletvi. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora je dana 04.01.2012. godine jednoglasno potvrdilo: ”Prisilno cijepljenje protiv zaraznih bolesti nije u skladu s liječničkom etikom.” Činjenica je da se zdrava djeca cijepe na slijepo bez prethodnog utvrđivanja preosjetljivosti na komponente cjepiva, da se cjepivima ubrizgavaju u dječji organizama otrovna sredstva, da je kompletan sastav cjepiva proizvođačeva poslovna tajna, da farmakokinetička svojstva cjepiva nisu ispitina kao ni limiti otrovnih sredstava u cjepivu, da se cjepiva klinički ne ispituju u Hrvatskoj, da cjepiva imaju nuspojave opasne po zdravlje i život (trajna oštećenja, smrt, nepoznato), vidi V. ISPITIVANJE LIJEKA I FARMAKOVIGILANCIJA, te da realno ne postoje znanstveni dokazi o dugoročnoj učinkovitosti i sigurnosti cjepiva kao ni korelaciji cjepiva sa zdravljem (Prilog I (PDF), grafovi str. 11-15, iz predmetnih grafova je razvidno da je cijepljenje protiv zaraznih bolesti uvedeno kada je krivulja pobola već bila u znatnom opadanju, interesantno je da krivulje pobola za difteriju i rubeolu koje su bile u znatnom opadanju nakon uvođenja cijepljenja protiv tih bolesti su znatno porasle što ukazuje da je upravo cijepljenje uzrokovalo epidemiju). Nerealno je za očekivati da studije proizvođača cjepiva i osoba koje sponzoriraju razvoj i proizvodnju cjepiva budu objektivne iz razloga sukoba interesa. Svaki savjestan pedijatar koji se pridržava kodeksa medicinske etike i deontologije morao bi navedeno imati na umu prije pristupanja cijepljenju.

Prilog I: Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2013. godini (PDF) – Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za epidemiologiju, Registar nuspojava cijepljenja