U Hrvatskom pedijatrijskom časopisu “Paediatria Croatica” (Vol. 57, Supl 1, str. 48-53, 2013.), u izdanju Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu, objavljen je rad doc. dr. sc. Gorana Tešovića s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu i specijalizantice pedijatrijske infektologije Lorne Stemberger s Medicinskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom  Cijepljenje i autoimune bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava (PDF).

Iz spomenutog rada izdvajamo pojedine naglaske koji svjedoče o povezanosti cijepljenja i autoimunih bolesti živčanog sustava. Pri tome valja uzeti u obzir da su zaključci pisaca ovoga rada temeljeni na pregledu studija za koje možemo opravdano pretpostaviti (sami pisci često se pozivaju na pretpostavke, a ne na dokazane činjenice, očito zbog nedostatka provedenih (pouzdanih) istraživanja) da prikazuju posljedice cjepiva po živčani sustav djece zasnovane na analizi manjeg dijela stvarnih nuspojava, odnosno samo onih prijavljenih i(li) prepoznatih od strane sustava cijepljenja (po nekim izvorima riječ je o tek desetini od ukupnog broja nuspojava).

Uostalom, autori ovoga rada priznaju, primjerice, da “treba istaknuti da su podaci oskudni pa su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila/opovrgnula uzročno-posljedična veza”, odnosno da “nema jasnih dokaza ni radova koji definitivno podupiru uzročnu povezanost” pojedinog cjepiva i određenih autoimunih bolesti.

“Zbog vremenske povezanosti cijepljenja i nekih neuroloških simptoma, veza se nerijetko proglašava uzročno-posljedičnom. S razvojem novih cjepiva javljaju se i sve učestaliji izvještaji o autoimunim nuspojavama od strane središnjeg i perifernog živčanog sustava. Pretpostavlja se kako cijepljenje kao imunološki stimulus može potaknuti autoimunu reakciju u domaćinu. Mnoštvo je članaka od razine prikaza slučaja do meta analiza objavljeno o (ne)povezanosti cijepljenja i Guillain-Barre-ovog sindroma, akutnog diseminiranog encefalomijelitisa, encefalitisa, transverzalnog mijelitisa, hipotono-hiporesponzivnih epizoda, sindroma iznenadne dojenačke smrti, multiple skleroze, narkolepsije i drugih.”

“S razvojem novih cjepiva javljaju se i sve učestaliji izvještaji o neurološkim nuspojavama, i to od blažih poput epileptičkih napadaja do teških poput encefalopatije i smrti. Na temelju do sada provedenih epidemioloških studija o neurološkim nuspojavama cjepiva može se zaključiti kako čak i u slučaju pojave neke od komplikacija, najčešće nema posljedične trajne neurološke disfunkcije. Ekstenzivni kritički pregled literature otkriva kako tek izuzetno rijetko neki od cijepljenih mogu razviti neku autoimunu reakciju nakon primjene cjepiva. Incidencija autoimunih nuspojava povezanih s cijepljenjem dvostruko je veća u žena nego u muškaraca.”

Guillain-Barrèov sindrom (GBS) akutna je upalna demijelinizirajuća polineuropatija; autoimuna bolest perifernog živčanog sustava karakterizirana različitim patološkoanatomskim osobitostima i kliničkim manifestacijama. … Nekoliko je studija izvijestilo o povezanosti GBS-a i primjene različitih cjepiva uključujući one protiv poliomijelitisa, gripe, ospica, ospica-zaušnjaka-crljenke (eng. morbilli-mumps-rubella,
MMR), tetanusa, hepatitisa A i B te me ningokokne bolesti. … Nedavno publicirana studija iz SAD-a pokazala je da pandemijsko monovalentno H1N1 (pH1N1) cjepivo korišteno 2009. i 2010. godine povećava rizik za nastanak GBS-a za 57%.”

Akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM) je monofazični sindrom karakteriziran encefalitisom i demijelinizacijom koji se pojavljuje u vremenskoj povezanosti s nedavnim imunološkim poticajem poput infekcije ili imunizacije. … Pretpostavlja se da za oko 5% slučajeva ADEM-a postoji podatak o prethodnom
cijepljenju u razdoblju unutar mjesec dana prije nastupa simptoma. Za razna je cjepiva poput onih protiv japanskog encefalitisa, žute groznice, ospica, gripe, vodenih kozica, antraksa, DTP, tetanusa i drugih uočena vremenska povezanost cijepljenja s pojavom ADEM-a. ADEM povezan s cijepljenjem najčešće je opisivan nakon primjene MMR cjepiva, a rjeđe nakon cijepljena protiv poliomijelitisa i krpeljnog meningoencefalitisa (KME).”

Transverzalni mijelitis (TM) je karakteriziran fokalnom upalom kralješničke moždine i rezultirajućom neuronalnom ozljedom te kliničkim simptomima ovisnim o razini ozljede. … U literaturi se mogu pronaći izvještaji o nastanku TM nakon cijepljenja. Jedna je studija koja je uključivala 47 pacijenata u Izraelu utvrdila kako 30% svih slučajeva TM u djece ima anamnestički podatak o cijepljenju (HBV, MMR, DT, rabies, OPV, influenza, hripavac, tifus) unutar mjesec dana prije nastupa simptoma.”

“Rizik nastanka encefalitisa ili akutne/kronične encefalopatije nakon cijepljenja izuzetno je mali. Dva cjepiva koja su se najčešće smatrala mogućim uzrocima ovih rijetkih neuroloških događaja su MMR i DTP. … Povezanost DTP cjepiva i neuroloških komplikacija je kontroverzna tema unazad 50 godina. Nekoliko
teških nuspojava poput epileptičkih napadaja, ekcesivne pospanosti, encefalopatije, sindroma iznenadne dojenačke smrti i šoka je vremenski povezano s upotrebom ovog cjepiva.”

Hipotono-hiporesponzivna epizoda (HHE) je šoku slično stanje karakterizirano hipotonijom, smanjenom reaktibilnošću i bljedoćom s ili bez cijanoze koje se pojavljuje unutar 48 sati od cijepljenja. … Najveća pojavnost ovog šoku-sličnog stanja uočena je nakon primjene trovalentnoga cjepiva protiv difterije, tetanus i hripavca koja sadrži cjelostanično cjepivo protiv hripavca (DTP).”

Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) karakteriziran je iznenadnom smrti dojenčeta koja ostaje nerazjašnjena i nakon detaljne istrage koja uključuje obdukciju, pregled mjesta smrti i detaljne medicinske dokumentacije. … Bez obzira na moguće uzroke, SIDS (vrhunac učestalosti u dobi od 3 mjeseca), kao i infantilni spazmi (tipična pojavnost između 3. i 10. mjeseca života) najčešće se pojavljuju u dobi djeteta u kojoj se započinje s redovitom imunizacijom. Nedavno su objavljeni radovi iz Austrije i Njemačke koji ukazuju na SIDS nakon upotrebe heksavalentnog cjepiva (difterija, tetanus, pertusis, poliomijelitis, hepatitis B, Hemophilus influenzae tip b) u 1. i 2. godini života.”

“Za vrijeme nacionalne kampanje cijepljenja protiv HBV u SAD-u, izvještavalo se o brojnim slučajevima akutne demijelinizacije SŽS-a koji su nalikovali na ADEM ili multiplu sklerozu (MS). Navedeni su slučajevi naveli istražitelje na sumnju kako bi HBV mogao sudjelovati u patogenezi MS.”

Narkolepsija je karakterizirana ekcesivnom pospanošću tijekom dana, s ili bez katapleksije. … Nedavne studije su pokazale snažno sezonstvo nastupa bolesti u djece kao i povezanost s infekcijom uzrokovanom bakterijom Streptococcus pyogenes, H1N1 virusom gripe te osobito s cijepljenjem protiv pH1N1…”

Comments closed.