Mary Holland, znanstvena istraživačica na Pravnom fakultetu Sveučilišta New York, direktorica Programa za Pravne vještine na Pravnom fakultetu Sveučilišta New York, specijalistica za međunarodna ljudska prava, Javno pravo i Zakon o sigurnosti cjepiva i naknadu uslijed ozljeda od cjepiva vrlo je izričita po ovom pitanju.

“Internacionalno su priznata prava na život, slobodu i sigurnost svakog pojedinca. Pravo na izbor kada je u pitanju cijepljenje spada u temeljno ljudsko pravo. Fundamentalno – znači osnovno, bazično, neotuđivo. Ljudsko – znači da ga posjedujemo samom činjenicom da pripadamo ljudskom rodu i ono ne ovisi o dobi, spolu, rasi ili klasnoj pripadnosti. Pravo – znači da se na njega možemo pozvati i upotrijebiti ga protiv vlada ili drugih pojedinaca. Odluka da li ćemo i kada cijepiti svoje dijete, neotuđivo je pravo svakog roditelja ili skrbnika. Izbor kada je u pitanju cijepljenje je fundamentalno ljudsko pravo, zato što se tiče našeg fundamentalnog prava na život, slobodu i sigurnost pojedinca”, ističe Mary Holland.

“Opća deklaracija o pravima čovjeka i međunarodni zakoni koje bi svaka zemlja morala poštovati postoje kako bi zaštitili inherentno ljudsko dostojanstvo i jednaka i neotuđiva prava ljudske rase. Suočeni s ratnim zločinima, genocidom i zločinima protiv čovječnosti tijekom Drugog svjetskog rata, države su eksplicitno prihvatile ljudska prava Poveljom Ujedinjenih Nacija. Države su prepoznale i usvojile odrednice bez kojih bi bilo nemoguće osigurati miran, pravedan svijet, koje su sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima koja proklamira „zajedničke osnovne standarde za sve ljude i sve nacije.”

Mary Holland (fotoizvor: youtube.com)

Nakon Drugog svjetskog rata, svijet je prihvatio načela ljudskih prava Nirnberškog kodeksa, set etičkih principa koji zabranjuju eksperimentiranje na ljudskim bićima bez njihovog slobodnog i informiranog pristanka. Danas je univerzalno prihvaćeno da sve medicinske intervencije moraju biti zasnovane na dobrovoljnom i informiranom pristanku. Suđenje u Nirnbergu predstavlja temelj suvremene medicinske etike i informiranog pristanka i osigurava pravo pacijenta na odbijanje medicinskog postupka.

“Cjepiva predstavljaju specifičnu vrstu lijeka i kao i svi lijekovi mogu izazvati brojne nuspojave i predstavljaju rizik za zdravlje. Svaki organizam je specifičan u izvjesnoj mjeri, i mi ne možemo znati unaprijed tko će imati nuspojave ili loše reagirati na lijekove. Dakle cijepljenje se tiče prava na život i svakako se tiče prava na slobodu. Ubaciti neku tvar injekcijom u krvotok predstavlja veoma ozbiljno polaganje prava na nečiju slobodu. Ukoliko neko nema prava da zaštiti svoj krvotok – onda zaista gubi bazično pravo na sigurnost.”

Nirnberški kodeks je proizišao iz medicinskih zločina koje su provodili nacistički liječnici tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon uvida o kršenju ljudskih prava i medicinskih zločina bilo je vrlo jasno da se mora uvesti novi kodeks medicinske etike po kome će se spriječiti eksperimentiranje na ljudima bez njihove suglasnosti. Nirnberški kodeks je formulirao koncept “informiranog pristanka” a taj koncept je od tada proširen.

Vijeće Europe je 1997. godine usvojilo Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini kojom je proširio informirani pristinak – od pristanka na eksperimente i na odluku o medicinskom tretmanu. Potom je 2005. godine svjetska zajednica usvojila ove šire standarde, kada je UNESCO usvojio Univerzalnu deklaraciju o bioetici i ljudskim pravima koju je potpisalo 193 zemlje među kojima je i Srbija (i Hrvatska, nap. ur.). Radi se o Deklaraciji a ne o ugovoru i ona ne proizvodi izravne pravne posljedice ali, poput deklaracije o ljudskim pravima, predstavlja reper, odnosno standard.

Članak 6 Deklaracije o bioetici i ljudskim pravima zahtjeva pravovremeni prethodni informirani pristanak za sve medicinske intervencije što uključuje i preventivne medicinske intervencije. Vrlo je jasno iz pregovaračkog transkripta da su pregovarači razmatrali da li u te postupke treba uključiti i cijepljenje i odlučili su da treba. To znači da je globalni standard – da ne smije biti prisilnog cijepljenja i da cijepljenju mora prethoditi pravodoban, slobodan i informiran pristanak zato što se radi o preventivnom medicinskom tretmanu. I to se izričito poštuje u mnogim zemljama poput Kanade, Novog Zelanda, Australije, Švedske, Njemačke …

Prisilno, mandatorno cijepljenje predstavlja kršenje Univerzalne deklaracije o bioetici i ljudskim pravima i predstavlja kršenje principa informiranog pristanka. Cijepljenje nije specifično sadržano u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ali se podrazumijevala, no sada je informirani pristanak proširen na bilo koji tip medicinskog tretmana i ukoliko pogledamo bilo koju oblast medicine – kirurgiju, kemoterapiju i bilo što drugo – podvrgavanje tretmanu je uvijek dobrovoljno.

Izvor: Prisilno cijepljenje kao gaženje osnovnih ljudskih prava

Comments closed.