Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić na okruglom stolu “Cijepljenjem protiv pneumokoka – prevencijom do zdravijeg djetinjstva” (*1), održanom 8. veljače 2018. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, istaknuo je da će HZJZ Ministarstvu zdravstva RH predložiti da se u 2019. godini uvede u dojenačkoj dobi pneumokokno cjepivo u program obaveznih cijepljenja u Hrvatskoj.

Istoga dana u vodećim hrvatskim medijima zaredali su naslovi kojima se ne samo najavljuje, već i zahtijeva uvođenje spomenute obaveze, poput, primjerice, naslova Hrvatskoj treba obavezno cijepljenje protiv pneumokoka. U novinskim izvješćima, koja su redom hvalospjevi o važnosti cijepljenja protiv pneumokoka, “ponuđeno” je i više neistinitih informacija (*2), kojima je, izgleda, svrha pod svaku cijenu pridobiti “javnost” za uvođenje još jednog obaveznog cjepiva u Hrvatskoj. Pridobiti “javnost”, pojednostavljeno rečeno, znači prvenstveno uvjeriti pedijatre koji će provoditi cijepljenje protiv pneumokokne bolesti, ali još i više jednu vrlo malu skupinu ljudi, onu koja će donijeti – političku odluku o uvođenju obaveznog cjepiva.

Naime, na istom okruglom stolu već spomenuti Bernard Kaić naglasio je kako je HZJZ i za ovu godinu predložio uvođenje pneumokoknog cjepiva u program obveznih cijepljenja u Hrvatskoj, ali su im iz Ministarstva zdravstva i Zavoda za zdravstveno osiguranje odgovorili kako to nije moguće. Moguće je da je prvenstveni razlog zbog kojeg je prijedlog odbijen – manjak novca u državnom proračunu. No, kada se vodeći ljudi nadležnog ministarstva, a potom članovi Vlade i saborski zastupnici, promidžbom, lobiranjem ili na neki drugi u svijetu politike oprobani način, uvjere u nužnost obavenog cijepljenja protiv pneumokoka, (naš!) novac će se zacijelo odmah pronaći. Možda, eto, još ove 2018., kako bi se prva dojenčad mogla cijepiti protiv pneumokoka već naredne kalendarske godine.

Obavezno cjepivo protiv pneumokoka pokušava se u Hrvatskoj “progurati” već duži niz godina. Na koji način se ono “gura”, svjedoči i stručni rad troje epidemiologa HZJZ-a pod naslovom Promjene kalendara cijepljenja – lobiranje ili struka?, objavljen u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo  (Vol 4, Broj 15, 7. srpnja 2008.). Iz spomenutog napisa (*3) izdvajamo:

“Kao u kurativnoj medicini prije, tako sada u cijepljenju počinje dominirati novac i borba na tržištu. Pod stručnim i opravdanim, ali i pod neopravdanim ili lobističkim pritiscima se u manjoj ili većoj mjeri mijenja Program cijepljenja. U Hrvatskoj je bilo moderno “torbariti” po mnogim ordinacijama i cijepitelje na različite načine stimulirati da primjenjuju neka druga cjepiva koja nisu u Programu cijepljenja.

… I u našoj zemlji postoji stalni pritisak da se pneumokokno cjepivo uvede u Program cijepljenja. …

Uvođenje u Program cjepiva čije dugoročne posljedice na cijepnu populaciju nisu u cijelosti sagledane, a zbog pritisaka javnosti ili bilo kojega drugog neopravdanog razloga, može dovesti do posljedica koje će trpjeti naraštaji. Tko će za to odgovarati?”

Unatoč takvom stavu dijela vodećih hrvatskih epidemiologa, čini se da smo u Hrvatskoj sve bliži uvođenju još jednog obaveznog cjepiva (*4). Cjepiva kojim njegovi lobisti žele cijepiti svu hrvatsku dojenčad, i to čak unatoč nedostatnom praćenju sigurnosti promoviranog cjepiva protiv pneumokoka u Hrvatskoj, što je na okruglom stolu, po upozorenju liječnice Lidije Gajski, priznao i već spomenuti Bernard Kaić.

No, da se iz ustiju hrvatskih predlagatelja uvođenja novog obaveznog cjepiva može čuti samo o njegovim navodnim prednostima, svjedoči i to da su na okruglom stolu ostali “nijemi” na nedostatke istoga. Do već spomenutog upozorenja liječnice iz publike, koje su, međutim, novinari u izvješćima u pravilu – prešutjeli.

No, je li uistinu Hrvatska “zrela” za još jedno obavezno cjepivo? Bude li (uskoro) uvedeno, bit će to plod upornog lobiranja pojedinaca iz medicinske struke praćenog sve agresivnijom medijskom promidžbom, ali i “jeftinom kupnjom” ruku koje će izglasati navedenu zakonsku obavezu.

Što velika većina političara u Hrvatskoj misli o cijepljenju (suprotno većini stanovnika naše zemlje!) pokazalo je krajem prošle godine odbacivanje prijedloga Živoga zida u Hrvatskom saboru da cijepljenje u Hrvatskoj postane preporučeno. Gotovo svi naši vodeći političari su, uz tek nekoliko glasova protiv, ponovno “blagoslovili” obavezu cijepljenja (uvodenu u Hrvatsku još 1968.). Pa kada je već tako, da je politika čvrsto za obavezu, hajdemo onda hrvatskoj dojenčadi lijepo “uvaliti” još jednu obaveznu “pikicu”. A možda kroz neko kraće vrijeme i još pokoju (rotavirus, meningokok, …)? Ta posljednje cjepivo koje je u Hrvatskoj postalo obaveznim, cjepivo protiv hepatitisa B, uvedeno je davne 1999., i to također na osnovu “političke odluke”. Jer važno je da su političari za, koga briga za mišljenje roditelja!

(* 1) Snimku cijelog okruglog stola “Cijepljenjem protiv pneumokoka, prevencijom do zdravijeg djetinjstva” možete pogledati ovdje: Spriječite, a ne liječite: Cijepljenjem djece protiv pneumokoka štiti se cijela obitelj

(* 2) Između ostalih (polu)istina, mediji su prenijeli podatak spomenut na okruglom stolu da je Hrvatska, uz Estoniju, jedina zemlja Europske unije (EU) u kojoj cijepljenje protiv pneumokoka nije obavezno. Naprotiv, istina je posve suprotna – svega nekoliko zemalja u EU imaju obavezu cijepljenja ovim cjepivom!

(* 3) Cjeloviti napis dostupan je ovdje: Promjene_kalendara_cijepljenja-lobiranje_ili_struka_HCJZ_2008 (PDF).

(* 4) U susjednoj Srbiji uvođenje iste obaveze najavljeno je za 1. ožujka ove godine.

Na portalu Dubrovački dnevnik 29. siječnja 2018. godine objavljen je napis Vi ste svi kreteni, jer ne razumijete: Mihovil Španja nije invalid zbog cjepiva, nego zato jer Hajduk ne može biti prvak, čiji je autor Maro Marušić. Napis prenosimo u cijelosti:

Vi ste svi kreteni, jer ne razumijete: Mihovil Španja nije invalid zbog cjepiva, nego zato jer Hajduk ne može biti prvak

Treba li svima onima koji propitkuju sigurnost cjepiva oduzeti djecu, pa ih potom mučiti, i na kraju spaliti na lomači? More »

Postvakcinalni zaušnjaci, ospice i rubeola.

Drugim riječima, cjepiva su sigurna i učinkovita sve dok se ne dokaže suprotno. Ili dok broj roditeljskih svjedočanstava ne preraste kapacitet “struke” da ih amortizira.

U prilog tim tvrdnjama prenosimo prikaz prijavljenih nuspojava, prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nakon primjene MoPaRu cjepiva 2007. godine u Hrvatskoj (Kliknite na presnimku radi veće razlučivosti!):

Dr. Suzanne Humphries jedna je od onih liječnica koje su potpuno vjerovale u cjepiva. Uputila je svoje pacijente na tisuće cijepljenja, ismijavala je “necjepiše” i strah od cjepiva …

Zašto je u jednom trenutku krenula istraživati i naletjela na nelogičnosti koje su je odvele na sasvim drugi put? Zašto se već 8 godina bori za istinu, istražuje cjepiva i njihov utjecaj na zdravlje?

Je li ona zavedena ili čita krive studije? Zašto je zamijenila karijeru ugledne liječnice (specijalistica za nefrologiju) za istinu koju se progoni i ismijava i zbog koje prima prijetnje?

Molimo, pogledajte video!

 

Zanimljiv osvrt jednog gledatelja na gornji isječak iz televizijskog priloga “Vakcinacija ili ne?“, emisije “Dobro jutro Srbijo” prikazane na TV Happy 24. siječnja 2018. godine, u kojoj je gostovalo dvoje liječnika iz Srbije:

“Dva liječnika uvjeravaju da je vakcinacija neophodna i obavezna … Slijede briljantne 3 minute, kada je Snežana Rsovac, načelnica Odjela intenzivne pedijatrijske i neonatalne njege Univerzitetske dječje klinike (klinika Tiršova) u Tiršovoj ulici u Beogradu izjavila kako ona sama NITI JE CIJEPLJENA, NITI JE PRELEŽALA OSPICE (male boginje), i uopće ne brine što radi sa životno ugroženim bebama!

Dakle, necijepljena djeca su opasnost po društvo, ali necijepljeni liječnici na pedijatrijskoj intenzivnoj njezi – nisu!?

To je zbunilo drugog liječnika, imunologa Srđu Jankovića iz iste klinike, dovoljno da se izleti kako je on SREĆOM PRELEŽAO OSPICE! Zašto i našoj djeci brane tu sreću da ih preleže i steknu trajni imunitet?

Pogledajte ovaj kratak snimak koji je potpuno obesmislio ovu višemjesečnu kampanju sastavljenu od laži i manipulacija!

Za mene osobno je to neiscrpan materijal, koji nije običan snimak.

Njihova neverbalna komunikacija, pa taj mig ove liječnice, govore o kakvim se osobama radi.

No, zastrašujuća je činjenica da je na novinarsko pitanje “Da li se boji?”, liječnica odgovorila “Ne”, misleći pritom na sebe!”

Isus je često koristio priče zvane parabole s namjerom da nečemu pouči kroz primjer. Mnogima je poznata Parabola o sijaču (Matej 13:1-9). Za one koji je ne poznaju, iznosim je ovdje ukratko. Često je imam na umu kada dijelim sjeme informacija o cjepivima.

Parabola o sijaču jednostavna je i moćna.

“Iziđe sijač sijati sjeme. Dok je sijač sijao, jedno sjeme pade uz put, i biva pogaženo i ptice ga pozobaše. Drugo sjeme pade među kamenje gdje je malo zemlje i tek što je izniklo, osušilo se jer nije imalo vlage. Treće sjeme pade na dobro tlo, ali među korov i on ga preraste i uguši. Četvrto sjeme napokon pade u dobru zemlju, nikne i urodi stostrukim plodom.”

 Sherri Tenpenny (izvor: tenpennyimc.com)

Kako se ovo može primijeniti na dijeljenje informacija o cjepivima?
More »

Europska je komisija u prosincu 2017. godine pokrenula inicijativu “Jačanje suradnje protiv bolesti sprječivih cijepljenjem”. S tim u vezi otvoreno je i tzv. javno savjetovanje kojim se poziva sve dionike da daju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge kako bi se od građana i ostalih dionika dobila povratna informacija te omogućilo aktivno sudjelovanje u stvaranju daljnjih strategija.

Ono što se dosad moglo primijetiti jest da su neki komentari aktivista koji se zalažu za ukidanje obveze cijepljenja u europskim zemljama uklanjani, jer očito nisu bili u skladu sa službenim stavom Europske komisije o cjepivima i javnom zdravlju. More »

Piše: Mateja Černič

Odnosi na području cijepljenja, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini, u posljednje se vrijeme zaoštravaju. Kao posljedica toga, između dvije suprotstavljene strane biju se sve žešće i intenzivnije bitke. Kad je riječ o bitkama riječima, procjepiteljska se strana – od predstavnika ustanova do anonimnih internet komentatora – koristi prvenstveno dvjema taktikama: zabranom diskursa ili pokušajima osobne i profesionalne diskreditacije. Neke sam oblike takvih pokušaja i sama doživjela, a ovaj je blog odgovor na takve pokušaje.

Mateja Černič

More »

Piše: Valerie Kochmann

Dr. Mateja Černič je autorica znanstvene monografije pod nazivom Ideološke konstrukcije o cijepljenju, a doktorirala je na Fakultetu za primijenjene društvene znanosti u Novoj Gorici. Prvenstveno istražuje teme društvene moći, ideologija i diskursa u području medicine i svakodnevnog života.

Već nekoliko godina slovensku javnost upozoravate na činjenicu da studije na temelju kojih su cjepiva dobila odobrenje za stavljanje u promet zaštićene kao poslovna tajna. Što ovo zapravo govori o stavu prema javnom zdravlju?

Doista, od 2013., s Javnom agencijom za lijekove i medicinske proizvode (u nastavku: JAZMP) se borim za javnu dostupnost studija o sigurnosti i učinkovitosti na temelju kojih svakom cjepivu izdaje dozvolu za promet. Ovdje treba naglasiti da nitko (osim osoblja JAZMP-a) nema pristup tim studijama. Ni nestručna javnost, ni stručna javnost. Liječnici se time ne opterećuju, nisu ni kao pojedinci, niti kao struka nikada zatražili (ili barem do 2013., kada sam prvi put započela s tim) pristup takvim studijama. Niti su ikad problematizirali zakone koji omogućuju da se sigurnosne i studije učinkovitosti podnesene u procesu registracije zaštite kao poslovna tajna.

Slučaj je sada drugi put na sudu, a argumenti koje koristi JAZMP su nevjerojatni. Prema njima, objavljivanje studija o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva dovelo bi do “lažnih” tumačenja, što bi dovelo do masovnog odbacivanja cijepljenja. Daljnji argumenti su da bi otkrivanje studija prouzročilo značajnu štetu proizvođačima koji bi počeli napuštati tržište, da bi pojedini proizvođači bili stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju itd.

JAZMP dosljedno djeluje kao zagriženi branitelj interesa farmaceutske industrije a ni na koji način kao zaštitnik javnog zdravlja, premda mu je to zakonom propisan zadatak. Istovremeno, u Agenciji također bijesno štite sami sebe – studije na temelju kojih cjepiva dobivaju dozvole za stavljanje na tržište (doma i u inozemstvu), metodološki su jako loše napravljene. Dizajnirane su na takav način da ni slučajno ne dopuštaju realnu procjenu ili kratkoročni, a kamoli srednji i dugoročni učinak cjepiva. More »