Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavila je u travnju 2018. godine Izvješće o provedbi cijepljenja u 2017. godini, koje prenosimo u cijelosti:

Izvješće o provedbi cijepljenja u 2017. godini

U 2017. godini se nastavio pad cijepnih obuhvata, koji uočavamo zadnjih šest godina. Najveći je pad uočen kod cijepljenja u drugoj godini života (MPR primarno cijepljenje i DTPa-IPV-hepB-Hib docjepljivanje) te pri drugom dTpa docjepljivanju u dobi od pet godina.

Tablica 1. prikazuje cijepne obuhvate postignute u primarnom cijepljenju i prvom docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i hripavca po županijama. S obzirom da se u velikoj većini cijepljenja koristi kombinirano cjepivo DTPa-IPV-hepB-Hib, obuhvati za cijepljenje protiv dječje paralize, hepatitis B i Hib-a su jednaki DTP obuhvatima.

U drugoj dTpa revakcinaciji je obuhvat na razini Hrvatske 85,6 %, a razlike među županijama su vrlo velike – kreće se od 41,7 % u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 97,4 u Virovitičko-podravskoj županiji.

Na razini Hrvatske su cijepni obuhvati DTP primovakcinacijom i u docjepljivanju zadnjih šest godina u kontinuiranom padu, što ilustrira Slika 1.

U Tablici 2. su prikazani obuhvati cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa (MPR) po županijama u primarnom cijepljenju i docjepljivanju.

Obuhvati u primarnom MPR cijepljenju 2017. godine su 89 %, što je nastavak uočenog pada obuhvata. Primjerice, 2016. godine su obuhvati prvi put pali ispod 90 % nakon više od 20 godina postizanja visokih cijepnih obuhvata, tj. nakon 1994. godine, kad su bili 89,9 %.

Slika 2. prikazuje kretanje cijepnih obuhvata MPR cjepivom u zadnjih 16 godina.

Iako MPR obuhvati već šest godina padaju i pri upisu u školu, još su uvijek na visokoj razini i osiguravaju visoku razinu kolektivne zaštite školske djece od ospica, rubele i mumpsa. Međutim, kod djece predškolske dobi se iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja, što predstavlja realnu opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti kod djece predškolske dobi, pogotovo u županijama najnižim obuhvatima (Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska). Unutar županija, obuhvati također značajno variraju po ispostavama. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji se cijepni obuhvati za primarno MPR cijepljenje po ispostavama kreću od 53,3 % (Hvar) do 100 % (Vis), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 40,8 % (Dubrovnik) do 80,5 (Metković); u gradu Rijeci je obuhvat 78,3 % (niži nego lani), Splitu 78 % (viši nego lani), a u Osijeku 80,7% (niži nego lani).

Cijepljenjima koja se provode u školskoj dobi se još uvijek postižu visoki cijepni obuhvati, što značajno doprinosi održavanju kolektivnog imuniteta.

Na primjer, Td docjepljivanjem u osmom razredu osnovne škole je na razini Hrvatske postignut obuhvat od 94,4 % i razlike među županijama nisu toliko velike kao za cijepljenja u predškolskoj dobi, što je prikazano u Tablici 3.

Cijepljenjem protiv hepatitisa B u šestom razredu osnovne škole se također još uvijek postižu visoki cijepni obuhvati (96,3 %) uz male razlike među županijama, što je prikazano u desnim stupcima Tablice 4. Iznimka je Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je obuhvat 83,4 %.

Jedino cijepljenje koje ne pokazuje zamjetan trend pada obuhvata na razini Hrvatske je BCG koje se provodi u rodilištima. Slika 3. prikazuje kretanje BCG obuhvata u Hrvatskoj od 1991. do 2017. godine.

Tradicionalno se najniži obuhvati u Programu cijepljenja postižu pri docjepljivanju 60-godišnjaka cjepivom protiv tetanusa, iako i kod ovog cijepljenja neke županije uspijevaju postići relativno visoke obuhvate (npr. Šibensko-kninska 83,6 %; Varaždinska 86 %, Koprivničko-križevačka 70,5 %). Obuhvati prema županijama su prikazani u Tablici 5.

Na temelju izvješća možemo zaključiti da je zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj. Ako se pod hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije ponajprije ospica, rubele, hripavca i mumpsa, otprilike tim redoslijedom.

Zagreb, travanj 2018. godine

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Comments closed.