Na internetskim stranicama hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir objavljen je napis Cijepljenje i imunizacija djece u državama članicama EU, kojeg prenosimo u cijelosti:

marijana_petir_petir-eu Marijana Petir (fotoizvor: petir.eu)

Nakon pritužbi koje je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir dobila od više roditelja da su obvezni cijepiti svoju djecu premda oni to ne žele te sumnjaju kako neka cjepiva kojima se djeca tretiraju mogu izazvati trajne posljedice po njihovo zdravlje, zastupnica je uputila pitanje Službi Europskog parlamenta za istraživanja o tome kako je cijepljenje i imunizacija djece regulirana u drugim državama članicama EU. Također, zastupnicu Petir je zanimalo imaju li roditelji pravo odbiti cijepljenje, ako smatraju da je to bolje za njihovu djecu.

Naime, u Hrvatskoj je na snazi obveza cijepljenja djece protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka i rubeole. Nacionalno zakonodavstvo regulira i način provedbe obveznog cijepljenja djece za svaku od navedenih bolesti.

Prema članku 77. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, roditelji koji odbiju cijepiti djecu protiv zaraznih bolesti mogu biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 2.000 kuna. Ustavni sud Republike Hrvatske je 2014. godine odbacio prijedlog da razmotri ustavnost obveze cijepljenja djece protiv zaraznih bolesti te odlučio da roditelji ne mogu samostalno odlučivati o cijepljenju njihove djece.

Na stranicama Europske komisije stoji izjava da sve države članice EU preporučaju cijepljenje protiv ozbiljnih, ponekad i po život opasnih bolesti. U istraživanju provedenom 2010. godine o implementaciji programa cijepljenja u svim državama članicama EU (27), Islandu i Norveškoj pokazalo je da u 15 država ne postoji obveza cijepljenja (Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Island, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Švedska i Velika Britanija), dok u ostalih 14 država (Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Malta, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) obuhvaćenih istraživanjem postoji obveza cijepljenja barem protiv jedne od zaraznih bolesti. Tako je, primjerice, obveza cijepljenja protiv dječje paralize na snazi u 12 država, protiv difterije i tetanusa u 11 država, dok je protiv hepatitisa B na snazi u 10 država.

U svom izvješću o obveznom cijepljenju i pokrivenosti imunizacijom u Europi, projekt ASSET je prikazao rezultate istraživanja o obvezi cijepljenja i postotku pokrivenosti cjepivima u Europi. Oni su stava da je glavni preduvjet za sigurnost javnog zdravlja cijepljenje u ranoj dječjoj dobi protiv brojnih zaraznih bolesti. Navode da odbijanje cijepljenja ili oklijevanje roditelja znatno otežava provedbu. Zbog toga pojedine države uvode obvezu cijepljenja kako bi stali na kraj tomu problemu. Predviđene su i kazne za roditelje koji odbiju cijepljenje, koje mogu biti od novčanih pa čak i do zabrane pohađanja javnih škola djece koja nisu cijepljena.

U izvješću je analiziran postotak pokrivenosti cjepivima protiv dječje paralize, ospica i hripavca u državama u kojima je cijepljenje obavezno ili se barem preporuča. Analiza nije mogla potvrditi povezanost između postotka pokrivenosti cjepivima i zakonske obveze cijepljenja ili barem preporuke cijepljenja. Naime, u zemljama koje imaju obvezu cijepljenja ili je preporučaju različit je postotak pokrivenosti cjepivima, pa je u nekim zemljama taj postotak viši, a u nekim niži od europskog prosjeka.

Čak niti u susjednim zemljama se ne može naći povezanost između pokrivenosti i obveze cijepljenja. Tako je primjerice u Švedskoj veći postotak pokrivenosti cjepivima od europskog prosjeka, dok je u Norveškoj i Danskoj postotak pokrivenosti niži od europskog prosjeka. Što se tiče našeg susjedstva, u Sloveniji i Mađarskoj je na snazi obveza cijepljenja, a stopa pokrivenosti cjepivima je iznad europskog prosjeka.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uspostavio je jedinstvenu bazu podataka gdje je moguće pronaći raspored cijepljenja po pojedinim državama, plan cijepljenja protiv pojedinih zaraznih bolesti, te usporediti plan cijepljenja sa drugim zemljama. Bazi podataka se može pristupiti na sljedećem linku: http://vaccine-schedule.ecdc.europa.eu/Pages/Scheduler.aspx

Europski parlament je 2013. godine organizirao radionicu na temu “Cijepljenje i imunizacija djece”. Glavni cilj radionice bio je omogućiti argumentiranu raspravu o bolestima koje se mogu spriječiti preventivnim cijepljenjem, a još uvijek predstavljaju značajnu prijetnju zdravlju ljudi. U europskim državama koje nemaju obvezu cijepljenja djece, u svakom slučaju postoji preporuka cijepljena. Stručnjaci ističu da su problemi s kojim se te zemlje susreću u oklijevanje ili čak odbijanje roditelja da cijepe svoju djecu. Na održanoj radionici je dan zaključak kako je tu problematiku potrebno dići na europsku razinu, budući da situacija varira od države do države.

Zastupnica Petir ističe kako zdravlje djece mora biti na prvome mjestu te poziva da se s ozbiljnošću razmotre pritužbe roditelja čija su se zdrava djeca nakon cijepljenja razboljela. Cijepljenje sasvim sigurno ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja ali cjepiva moraju biti kvalitetna i sigurna i ne smiju narušavati dječje zdravlje. Petir apelira stoga na nadležne institucije da klinički ispitaju kvalitetu i sigurnost cjepiva kako bi i roditeljima pružili sigurnost a djeci potrebnu zdravstvenu zaštitu.

Comments closed.